Premenstrualni disforični sindrom (PMDD) – 1. dio

Naziv (PMS) uveden je u terminologiju još 1950-ih godina i od tada se vrlo često koristi i različito ga se definira. PMS se javlja kod 30 do 80% žena reproduktivne dobi.

Simptomi ova dva poremećaja mogu se preklapati, no kod PMDD-a smetnje su znatno intenzivnije. Premda simptomi PMS-a mogu biti neugodni, PMDD može značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje. 

Osim najčešćih simptoma kao što su iscrpljenost, promjene raspoloženja, razdražljivost i nadutost, prisutne su i mnoge druge smetnje: bolnost i osjetljivost dojki, glavobolja, razdražljivost, sniženo raspoloženje, povećani apetit, akne, pojačana osjetljivost na vanjske podražaje, valovi vrućine, lupanje srca, plačljivost, smetnje koncentracije, vrtoglavica, zaboravljivost i osjetljivost probavnog trakta. 

Da bismo postavili dijagnozu ovog poremećaja moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: navedeni simptomi moraju biti prisutni tijekom gotovo čitave druge polovine (lutealne faze) menstrualnog ciklusa – barem pet od nabrojenih simptoma mora biti prisutno (s tim da je barem jedan među prva četiri navedena) u većini menstrualnih ciklusa u trajanju od najmanje godinu dana; ti simptomi značajno utječu na socijalne odnose, radno funkcioniranje i ostale interpersonalne odnose; uzrok tih simptoma nisu neke druge bolesti ili njihovo pogoršanje i na kraju ti simptomi moraju biti prisutni tijekom dva uzastopna menstrualna ciklusa.

U tipičnim slučajevima PMDD se javlja u dvadesetim godinama i može se pogoršavati tijekom vremena. Kod nekih žena se pogoršanje simptoma može javiti ulaskom u menopauzu. Rjeđi je slučaj da se smetnje jave već u adolescenciji.
Uzroci ovog poremećaja nisu u potpunosti poznati, no pretpostavlja se da se radi o međusobnom utjecaju hormona jajnika koji se proizvode u različitim stadijima menstrualnog ciklusa (estrogen i progesteron) i neurotransmitera proizvedenih u mozgu. Vjerojatno nema odstupanja razine hormona jajnika od normale, no dolazi do promijenjenog odgovora mozga.

Istraživanja nisu pokazala povezanost ovog poremećaja i specifičnih crta ličnosti ili tipova ličnosti. Isto tako se ne smatra da je stres uzrok ovog poremećaja, no može potaknuti njegovu pojavu. Zapravo je vjerojatnije da je stres posljedica samih simptoma. Nije pronađena niti povezanost određene vrste prehrane ili neke specifične hipovitaminoze s ovim poremećajem.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Menstruacija

Slabije menstruacije – imam li razloga za strah?

Ginekologija

„Prirodno liječenje“ poremećaja menstruacijskog ciklusa

Oficijelna medicina blagonaklono gleda na alternativne oblike pripomoći očuvanju zdravlja, u smislu da ono što dokazano ne šteti, a pojedinac ima dojam kako od nekih postupaka ili preparata, dodataka prehrani ima koristi, ne zabranjuje. Međutim, liječenje se provodi lijekovima i medicinskim postupcima, uz koje je moguće, prema želji pojedinca, koristiti, odnosno primijeniti i tzv. alternativnu […]

Ciste

„Prirodno liječenje“ cista na jajniku

„Dijagnoza“ ciste na jajniku, bez pobližeg određenja, u medicinskim krugovima ne znači puno. No, ženi kojoj je na rutinskom ginekološkom ultrazvučnom pregledu priopćeno kako na jajniku ima cistu, koju nikada prije nije imala, nećemo pretjerati ako kažemo da joj se otvorilo tlo pod nogama. Funkcionalne ciste spontano prolaze i bez liječenja i bez „prirodnog liječenja“. […]

Menstruacija

Simptomi ovulacije

Ovulacija i nekoliko dana prije i poslije ovulacije su dani kada je žena najplodnija, kada je trudnoća najizglednija. Žena u generativnoj dobi, koja ima uredne spolne odnose i nema ranije dijagnosticiranu neplodnost, ako planira trudnoću upravo u te dane treba prakticirati spolne odnose. Odnosno, žena u generativnoj dobi, koja ima uredne spolne odnose i nema […]

Datum

Datum zadnje menstruacije

Datum zadnje menstruacije … … kao osnovni anamnestički podatak u ginekologiji, žena bi trebala znati kod telefonskog naručivanja, te potom i kod dolaska u ordinaciju.

Menstruacija

Ako sam imala spolni odnos 3 dana prije mentstruacije, mogu li ostati trudna?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]