Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije.

Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili kako je mreža u frontalnom strijatumu gotovo dvostruko izraženija u mozgovima većine pojedinaca s depresijom u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Glavni istraživač dr. Lynch ističe kako je ova ekspanzija korteksa bila nalik osobini, što znači da je bila stabilna tijekom vremena i nije se mijenjala kako su se simptomi mijenjali tijekom vremena. Kako se navedeno također može otkriti kod djece koja su kasnije razvila depresiju, razmišlja se kako navedeno može poslužiti kao biomarker rizika od depresije. Istraživači smatraju kako bi ova otkrića mogla pomoći u prevenciji i ranom otkrivanju depresije, kao i u razvoju personaliziranijeg pristupa liječenju.

Predispozicija za depresiju?

U primarno istraživanje uključena je 141 odrasla osoba s velikom depresijom i 37 zdravih kontrolnih osoba, a istraživači ističu kako je ovo jedan od prvih puta da su ove vrste personaliziranih mapa stvorene kod osoba s depresijom i kako je prvi put primijećeno da je mreža istaknutosti veća kod osoba s depresijom.

U četiri od šest pojedinaca, mreža istaknutosti bila je proširena više od dva puta, izvan raspona uočenog u svih 37 zdravih kontrola. U prosjeku je istaknuta mreža zauzimala 73% više kortikalne površine u odnosu na prosjek u zdravih kontrola. Nalazi su ponovljeni korištenjem neovisnih uzoraka ponovljenih uzoraka pojedinaca s depresijom i podataka o prosjeku velikih grupa. Širenje mreže istaknutosti nije se mijenjalo tijekom vremena i na njega nisu utjecale promjene raspoloženja.

Analiza snimaka mozga 57 djece koja su razvila simptome depresije tijekom adolescencije i jednakog broja djece koja nisu razvila simptome depresije podupire ovu teoriju. U prosjeku je mreža istaknutosti zauzimala otprilike 36% više korteksa kod djece bez trenutnih ili prethodnih simptoma depresije u vrijeme funkcionalne MR, ali koja su naknadno razvila klinički značajne simptome depresije, u odnosu na djecu bez ikakvih simptoma depresije.

Trenutačni klinički učinak?

Dr. Lakhan smatra kako identificiranje širenja mreže frontostrijatalne istaknutosti kod osoba s depresijom otvara nove puteve za razvoj novih terapija, odnosno da se tretmani mogu preciznije prilagoditi individualnim neurobiološkim profilima. Također da bi ovo širenje mreže moglo bi poslužiti kao biomarker za rano otkrivanje, omogućujući preventivne strategije ili personalizirane planove liječenja, posebno za one koji su izloženi riziku od razvoja depresije. Osim toga, bolje razumijevanje mehanizama koji pokreću širenje mreže značajnosti nudi potencijal za otkrivanje novih farmakoloških ciljeva.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Shizofrenija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Depresija

Depresija i trnci po jeziku i usnama – što da radim?

Mozak

Depresija i komorbiditeti

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]