Samoozljeđivanje – 1. dio

Samoozljeđivanje (namjerno samoozljeđivanje) definirano je kao namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, bez suicidalne namjere…

Samoozljeđivanje (namjerno samoozljeđivanje) definirano je kao namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, bez suicidalne namjere. Najčešće uključuje rezanje kože oštrim predmetima (nožem ili žiletom), no uključuje i paljenje, grebanje, udaranje ili lupanje dijelova tijela, utjecaj na zacjelivanje rana (dermatilomanija), čupanje kose (trihotilomania) te gutanje toksičnih tvari ili objekata. Iako suicid nije namjera samoozljeđivanja, odnos između samoozljeđivanja i suicida je složen, jer samoozljeđivanje može biti potencijalno životno ugrožavajuće, a povećan je rizik suicida kod osoba koje se samoozljeđuju.

Želja za samoozljeđivanjem najčešće je simptom graničnog poremećaja ličnosti, ali može postojati i kod depresije, anksioznih poremećaja, ovisnosti, poremećaja hranjenja, posttraumatskog stresnog poremećaja, shizofrenije i teških poremećaja ličnosti. Motivacije samoozljeđivanja su različite te mogu imati brojne funkcije. Npr. može predstavljati mehanizam suočavanja koji omogućuje privremeno olakšanje intenzivnih osjećaja (anksioznost, depresija, stres, emocionalna otupjelost ili osjećaj neuspjeha ili samoprezira ili drugih karakteristika koje uključuju sniženo samopouzdanje ili perfekcionizam). Često je povezano s ranijom povijesti trauma ili zlostavljanja (emocionalno ili seksualno). Samom činu samoozljeđivanja obično prethodi užasan, preplavljujući osjećaj koji brzo eskalira izvan kontrole i postaje nepodnošljiv, a osoba ima osjećaj da olakšanje postiže jedino samoozljeđivanjem

Prema DSM-V klasifikaciji nesuicidalno samoozljeđivanje uključuje sljedeće kriterije:

  • u posljednjih godinu dana osoba je 5 ili više dana hotimično samoozljeđivala površinu tijela što je izazvalo krvarenje, modrice ili bol, a  to je uključivalo rezanje, paljenje, ubadanje, udaranje, ekscesivno trljanje;  a očekivano je manje ili umjereno tjelesno oštećenje bez suicidalne namjere

Očekivanje od samoozljeđivanja je:

1. postizanje olakšanja od nekog negativnog emotivnog ili kognitivnog stanja,

2. razrješenje interpersonalne teškoće,

3. izazivanje nekog pozitivnog emocionalnog stanja

Namjerno samoozljeđivanje povezano je najmanje s jednim od:

1. teškoće u međuljudskim odnosima ili negativne emocije ili misli,

2. zaokupljenost namjeravanim ponašanjem koju je teško kontrolirati, prije angažmana u činu,

3. često razmišljanje o samoozljeđivanju i kada se ono ne poduzima

Ovo ponašanje nije socijalno prihvatljivo i nije ograničeno na trganje krasta i čupanje noktiju. Uzrokuje klinički značajnu patnju ili se upliće u međuljudska, školska ili druga važna područja funkcioniranja. Ne javlja se isključivo tijekom psihotičnih stanja, delirantnih stanja, djelovanja psihoaktivnih tvari i slično.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Želudac i ostali simptomi – je li uzrok tome anksioznost?

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]

Psihijatrija

Smanjuje li empatija osjećaj boli?

Liječnici koji pokazuju empatiju prema svojim pacijentima mogu utjecati na njihov sniženi osjećaj boli. Istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences proveo je tim na čelu s neuroznanstvenikom Dan-Mikael Ellingsenom iz Osla. Tijekom istraživanja korištena je funkcionalna magnetska rezonanca i napravljene su snimke 20 pacijenata koji su imali problema s kroničnom boli. Tijekom […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?