Sildenafil (Viner) snažan je selektivni inhibitor fosfodiesteraze 5 (PDE inhibitor) koji inhibicijom cGMP-specifične fosfodiesteraze uzrokuje vazodilataciju (povećanjem koncentracije cGMP čime se potiče relaksacija.

Sildenafil (Viner) snažan je selektivni inhibitor fosfodiesteraze 5 (PDE inhibitor) koji inhibicijom cGMP-specifične fosfodiesteraze uzrokuje vazodilataciju (povećanjem koncentracije cGMP čime se potiče relaksacija vaskularnih glatkih mišića). Primarna i najpoznatija indikacija sildenafila je erektivna disfunkcija u muškaraca. Međutim, manje poznato ali sve prisutnije i u literaturi, dokazuje se pozitivan učinak sildenafila u specifičnoj terapiji plućne arterijske hipertenzije (PAH), teške kronične bolesti krvnih žila pluća karakterizira¬ne progresivnim porastom vaskularne rezistencije¹ , tlačnog opterećenja desne klijetke i posljedične smrti (ukoliko bolest nije na vrijeme prepoznata). Pozitivan učinak sildenafila u PAH dokazan je u istraživanjima, a posljednje veliko istraživanje provedeno je 2009. godine. Naime, u meta-analizi 23 kontrolirana randomizirana klinička ispitivanja specifične terapije PAH-a (kroz 14,3 tjedana) koja je uz PDE inhibitore uključivala i prostanoide i antagoniste endotelinskih receptora, utvrđeno je smanjenje smrtnosti (za 43%) i  hospitalizacija (za 61%) u usporedbi s placebom². Specifično za PDE 5 inhibitore utvrđeno je pozitivno djelovanje na kvalitetu života i toleranciju napora, poboljšanom kapacitetu za tjelovježbu te hemodinamskim parametrima. Ovo djelovanje PDE 5 inhibitora utvrđeno je još 2005. na sveučilištu u Bologni³  gdje je nasumce odabranim pacijentima (sveukupno 278) sa simptomatskom PAH davan sildenafil (oralno tri puta na dan 20, 40 ili 80 mg kroz 12 tjedana), a glavni učinak je bio promjena tolerancije napora odnosno produženje u hodnoj pruzi koja se prijeđe u 6 minuta u odnosu na početak terapije. Sve doze sildenafila bile su povezane sa sniženjem prosječnog tlaka u plućnoj arteriji te im se poboljšao SZO funkcionalni status.

Ovo utvrđeno djelovanje PDE inhibitora 5 važno je u specifičnoj terapiji PAH-a, koja značajno pridonosi liječenju bolesti. Od primarne, nepoznatog uzroka, češća je sekundarna PAH koja je obično posljedica plućnih (KOPB, intersticijska fibroza pluća) ili srčanih bolesti. Prosječno preživljenje neliječenog uznapredovanog PAH-a iznosi samo 2,8 godina nakon postavljanja dijagnoze⁴. Problem u pravovremenoj dijagnozi PAH-a su nespecifični simptomi zbog čega se bolest često dijagnosticira kasno, kad je već uznapredovala. Treba napomenuti da bolest u početku i napreduje bez simptoma. Početni blagi netipični simptomi kao zapuhanost i umor odnosno vrtoglavica i bol u prsištu kod napora često mogu biti krivo dijagnosticirani i pripisivati nekim drugim stanjima i bolestima kao što su astma, opći umor ili nedovoljna kondicija. Najčešći je simptom dispneja u naporu. Porast težine simptoma počinje ograničavati svakodnevni život te čak i najjednostavnije aktivnosti kao što su oblačenje i kratka šetnja mogu predstavljati poteškoću. Pravodobno prepoznavanje ovih simptoma i dijagnostika⁵  presudni su za uspješnost liječenja. Suportivna terapija primjenom kisika, digoksina, peroralnih vazodilatatora i antikoagulantnih lijekova omogućuje isključivo simptomatsko poboljšanje, s minimalnim ili bez ikakvog učinka na progresiju bolesti. Upravo spomenuto specifično djelovanje PDE inhibitora 5 u terapiji PAH-a (uz prostanoide i antagoniste endotelinskih receptora) ima učinak na progresiju i značajno je pridonijelo u specifičnoj terapiji ove teške ireverzibilne bolesti.

• Bolest uzrokuju razne promjene u plućnim aretrijama, vazkonstrikcija, proliferacija glatkih mišićnih stanica i tromboza.
• Galiè N, Manes A, Negro L, Palazzini M, Bacchi- Reggiani ML, Branzi A.: A meta-analysis of randomized controlled trials in pulmonary arterial hypertension. Eur Heart J 2009;30(4):394-403.
• Studija ”Sildenafil Use in Pulmonary Arterial Hypertension” objavljena je u N Engl J Med. 2005;353:2148-2157.
• D’Alonzo GE, Barst RJ, Ayres SM et al.: Survival in patients with primary pulmonary hypertension. Ann Intern Med 1991;115:343-9. Ovo preživljavanje je usporedivo s prognozom uznapredovalih malignih bolesti. 
• Dijagnostička prosudba pacijenta sa sumnjom na PAH zahtijeva seriju pretraga za potvrdu dijagnoze, razjašnjenje kliničke skupine PAH i specifične etiologije unutar PAH skupine te ocjenu funkcionalnog i hemodinamskog stanja.