Bol – 11. dio – Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja…

Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja putem:

  • provesti psihološku procjenu putem razgovora o simptomima, stresnim situacijama, obiteljskoj povijesti, pitati o strahovima ili brigama, problemima u odnosima i slično
  • ispuniti psihološki upitnik (HADS – Hospital Anxiety and Depression Scale; bolnički upitnik o tjeskobi i depresiji) ili neke druge
  • ispitati konzumaciju alkoholu ili droga

Kriteriji za dijagnozu:

  • jedan ili više somatskih simptoma koji su uznemirujući ili dovode do problema s funkcioniranjem svakodnevnog života
  • prekomjerne i trajne misli o ozbiljnosti simptoma, visoka razina tjeskobe povezana s brigom oko simptoma, ili ukoliko bolesnik posvećuje previše vremena i energije svojim simptomima
  • trajanje navedenih simptoma dulje od 6 mjeseci

U diferencijalnu dijagnozu ubrajamo: posljedice seksualnog zlostavljanja, poremećaji razvoja, generalizirani anksiozni poremećaj, ADHD i slično.

Liječenje

Cilj liječenja je poboljšanje simptoma i povećanje funkcioniranja u svakodnevnom životu. Psihoterapija, posebno kognitivna bihevioralna terapija, može biti korisna za ovaj poremećaj, a ponekad se mogu koristiti i lijekovi.

Psihoterapija

Budući da fizički simptomi mogu biti povezani sa psihološkim stresom i visokom razinom anksioznosti, psihoterapija – tzv. “razgovor terapija” – može pomoći u poboljšanju fizičkih simptoma.

Kognitivna bihevioralna terapija može pomoći na slijedeći način: ispitati i prilagoditi uvjerenja i očekivanja o zdravlju i tjelesnim simptomima bolesnika; smanjiti stres; naučiti kako se nositi s fizičkim simptomima; smanjiti zaokupljenost simptoma; poboljšati svakodnevno funkcioniranje kod kuće, na poslu, u odnosima i društvenim situacijama; depresiju.

Obiteljska terapija također može biti korisna uvidom u obiteljske odnose bolesnika i poboljšanje istih, kao i dati podršku obitelji u svakodnevnom funkcioniranju.

Lijekovi

Antidepresivni lijekovi mogu pomoći smanjiti simptome povezane s depresijom i boli koji se često javljaju kod ovog sindroma.

Ako jedan lijek ne funkcionira kod bolesnika, liječnik može preporučiti prelazak na drugi lijek ili kombinirati određene lijekove. Liječenje može potrajati nekoliko tjedana nakon početnog uzimanja lijeka/lijekova prije nego se primijeti poboljšanje.

Razumno uzimanje lijekova za bol (analgetika)

U prevenciju ubrajamo: što ranije liječenje anksioznosti ili depresije, redovita tjelovježba, tehnike opuštanja i slično.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Bol

Može li uzrok ovome biti post-COVID?

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Bol

Jaka glavobolja – molim Vaš savjet

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]