Bolno stopalo – 1. dio

Bolesnik obično opisuje žareču, probadajuću bol pod prednjim djelom stopala sa širenjem u nožnim prstima. Može se pojaviti i osjećaj hodanja po kamenčićima.

Što je bolno stopalo?

Bolovi u stopalu su česta pojavnost u ambulantama liječnika obiteljske medicine. Procjenjuje se da oko 20-ak posto osoba odrasle dobi imaju navedene tegobe. Žene su pogođene u većoj mjeri, a odabir cipela je jedan od važnih čimbenika koji tome doprinosi. Sugerira se da dugotrajna bol u stopalima povećava rizik za pad zbog problema s ravnotežom, a navedeno je posebno izraženo u starijoj populaciji. Liječenje obično nije operativno, barem u početku, i uključuje korekciju cipela s ulošcima, ortozama, lijekovima protiv bolova i injekcijama kortikosteroida.

Mortonova bolest.

Mortonova metatarsalgija ili neurom (čvor na živcu) uključuje zadebljanje ili širenje osjetnog živca u prednjem dijelu stopala prije nego što se proširi na prste stopala. Učestalost je od 16 do 29 na 100 000 ljudi kod muškaraca i žena. Češće se javlja kod ljudi srednje dobi, te na oba stopala.
Mortonova metatarsalgija je degenerativna neuropatija uslijed produljene kompresije i iritacije interdigitalnog živca, koji je stisnut prema krajevima ligamenata prilikom podizanjem nožnih prstiju. Najčešći lokalizacija obično uključuje interdigitalni živac između treće i četvrte metatarzalne kosti jer je taj prostor skučen, ali mogu biti zahvaćeni i živci između ostalih metatarzalnih kostiju, što je rjeđe. Prihvaćene teorije su: ponavljajući stres prednjeg dijela stopala (kao u nogometu, trčanju i baletu), upala intermetatarzalne burze, kompresija dubokog poprečnog intermetatarzalnog ligamenta i nedostatna cirkulacija u samome živcu.

Simptomi.

Bolesnik obično opisuje žareču, probadajuću bol pod prednjim djelom stopala sa širenjem u nožnim prstima. Može se pojaviti i osjećaj hodanja po kamenčićima. Mjesto boli ovisi o tome koji je interdigitalni živac zahvaćen, a bol se pojačava pri aktivnosti i kompresiji, na primjer kada se koriste usko pripijene cipele. Zahvaćeni nožni prsti mogu imati smanjenje osjeta i trnce.

Dijagnoza.

Pregled bolesnika bi trebao uključivati iduće elemente:

  •  Stopalo treba pregledati u stojećem položaju i primijetite bilo kakva odstupanja, primjerice misliti na znakove upale.
  • Molderov znak: ispitivač stisne preko prednjeg dijela stopala s jedne na drugu stranu. Pozitivni znak se čuje zvučnim škljocanjem, ali prije svega intenzivnim širenjem boli na donjoj strani stopala s mogućim trnjenjem zahvaćenih prstiju.
  • Lokalno ubrizgavanje 1-2 mililitara lokalnog anestetika u zahvaćeni intermetatarzalni prostor (prostor između prstiju stopala) osigurava ublažavanje simptoma.

U slučaju sumnjive dijagnoze, ultrazvuk ili magnetska rezonancija mogu biti od koristi, posebno za isključivanje drugih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Bol

Molim Vaš savjet za jake glavobolje

Bol

Uz glavobolju imam pritisak na mozgu – što je uzrok tome?

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]