Tendinopatija Ahilove tetive

Učestalost

Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom.

Etiologija i patogeneza

Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija uzrokovana upalom tetive, već je karakterizirana degenerativnim promjenama u Ahilovoj tetivi. Degenerativne promijene se javljaju prvenstveno nakon dugotrajnog stresa u tetivi, često u vezi s vježbanjem i preopterećenjem. Ostali čimbenici rizika za tendinpatiju Ahilove tetive uključuju pretilost, prethodno liječenje steroidima i biomehaničke abnormalnosti kao što su razlika u duljini nogu, ravna stopala, kao bolesti poput šećerne bolesti i reumatskih upalnih bolesti. Također se javlja i nasljedno, s tim da je čak petostruki rizik za razvoj ove bolesti ukoliko postoji u obitelji. Same promijene se jave u području tetive gdje se veže za kost ili obično 2–6 cm od hvatišta tetive za petnu kost i to zbog slabije opskrbe krvi na tom mjestu.

Simptomi

Najčešći simptomi su bol i oteklina u području pete s oštećenom funkcijom stopala i jutarnjom ukočenošću. Bol obično počinje na početku i nakon tjelesne aktivnosti, a u kasnijim fazama se javlja čak i u mirovanju. Neki bolesnici mogu osjetiti olakšanje simptoma tijekom tjelesne aktivnosti.

Dijagnoza

Treba uključiti sljedeće korake:

• Pregled pete, poseban osvrt na bilo kakvu oteklinu u Ahilovoj tetivi.
• Procijeniti pokretljivost i snagu Ahilove tetive tijekom hodanja.
• Dijelovi skeleta (kalkaneus – petna kost) palpiraju se kako bi se ispitala osjetljivost ili egzostoza kod distalnih problema.
• Test bolnosti kad je stopalo postavljeno u dorzifleksiji (prema gore), a u tetivi se palpira bolna kvrga.
• Ultrazvuk s Dopplerom ili MR indiciran je u slučaju neuspjeha terapije ili za diferencijalnu dijagnozu.