Giht – učestala bolest – 1. dio

Što je giht i kako nastaje?

Urički artritis ili giht je kronična bolest uzrokovana naslagama kristala urata u zglobovima i mekim tkivima. Karakteriziraju ga nagli, teški napadi bola, crvenila i napetosti u zglobovima, i to često na bazi nožnog palca. Akutni napad gihta se obično javlja usred noći, budi bolesnika iz sna s osjećajem da mu zahvaćeni zglob „gori“.

Patogeneza, odnosno mehanizam nastanka bolesti  je nadaleko poznat. Povišena razina urata u krvi dovodi kod nekih pojedinaca do kristalizacije urata. Urati se zatim nakupljaju u zglobovima i mekim tkivima, gdje izazivaju imunološki odgovor u zglobu koji se klinički predstavlja kao akutni napad gihta. Navedeni kristali se mogu nakupljati i oko zgloba, ali i u drugim mjestima u tijelu kao: uškama, krvnim žilama, bubrezima itd. Kristali mokraćne kiseline nastaju prilikom procesa prekomjernog stvaranja i zadržavanja mokraćne kiseline u tijelu. Prilikom razgradnje purina (proteini iz namirnica životinjskog i biljnog podrijetla) dolazi do stvaranja mokraćne kiseline. U normalnim uvjetima se mokraćna kiselina otapa u krvi i bubrezima se izlučuje u urin. No, ponekad dolazi do prekomjernog stvaranja mokraćne kiseline ili se premalo izlučuje putem bubrega. Tada se mogu stvarati oštri kristali mokraćne kiseline u okolnom tkivu, koji uzrokuju bol, upalu i oteklinu, odnosno giht.

Djelomično su poznati mehanizmi unutar stanica na kojima se temelji upala akutnog napada gihta. Najvažnija komponenta smatra se aktivacija NLRP3 inflamaza proteina. Prilikom aktiviranja ovog proteina dolazi do upalne reakcije i proizvodnje drugih parametara upale.

Simptomi bolesti.

Klasična klinička slika gihta je akutni napad, bol u jednom zglobu, najčešće u nožnom palcu ili u koljenu. Napadi gihta u zglobovima stopala, gležnja ili koljena nisu neuobičajeni, dok su napadi gihta u rukama i šakama jako rijetki na početku nastanka bolesti.

Zahvaćeni zglob je bolan, ograničene pokretljivosti, crvene boje, topao i otečen. Najveći intezitet boli je unutar prvih 12 do 24 sata, nakon čega se smanjuje i može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. No, blaži napadi mogu prestati nakon nekoliko sati ili za 1 do 2 dana i mogu se zamijeniti s upalom tetive ili uganućem zgloba. Teški napadi mogu trajati i do nekoliko tjedana.

Povišeni parametri upale u krvi, kao sedimentacija i CRP su česti u akutnom napadu gihta, a može doći i do povišene tjelesne temperature. Upala u akutnom napadu gihta se povuče kroz jedan do dva tjedna.

Oko petine bolesnika s vremenom razvije težu kliničku sliku sa sve češćom učestalosti napada i s napadima gihta u više zglobova. Navedni zglobovi se mogu nalaziti i u nogama i stoplama, kao i u rukama i šakama. Na kraju se navedeni učestali napadi smanje i uglavnom prestanu, te se razvije kronični giht. Ovu fazu bolesti karakteriziraju vidljivi tofi kroz kožu, odnosno talog kristala urata u mekim tkivima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Promjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Liječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

Artritis

Reumatoidni artritis – kome se obratitit?

GIHT

Giht – učestala bolest – 4. dio

Povezanost s bolestima bubrega. Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i […]

Bol

Bol u nožnom palcu – jesu li to gljivice?

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Učestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]