U nastavku pročitajte koje se metode repozicije postoje kod prednjeg iščašenja ramenog zgloba.

Prednje iščašenje (luksacija) ramenog zgloba

Metode repozicije

Stimsonova metoda

Metoda zahtijeva da bolesnik može duže vrijeme ležati na trbuhu. Bolesnik bi trebao ležati na trbuhu s rukom obješenom izvan bolesničkog ležaja. Težina 3–5 kg pričvršćena je oko ručnog zgloba bolesnika. Alternativa je da liječnik povuče ruku put dole. Nakon 10-20 minuta, kada je mišić ramena postao dovoljno opušten, glava zgloba spontano se spušta natrag u zglob. Metoda je vremenski zahtjevna, ali minimalno agresivna za pacijenta.

Kocherova metoda

Metoda se može izvesti kod bolesnika koji sjedi ili leži. Svi pokreti moraju se izvoditi polako i kontrolirano. Ruka je smještena uz bok tijela, a lakat je flektiran do 90 °. Nakon toga, ruka se polako okreće prema van dok se ne pojavi otpor. Održava se rotaciju prema van i podigne se nadlakticu prema naprijed, preko pacijentovih prsa. U konačnom položaju je ruka zakrenuta prema unutra tako da je šaka smještena na suprotno rame, i pri tom bi glava nadlaktične kosti se trebala vratiti u zglob.

Milchova metoda

Metoda se izvodi s bolesnikom koji leži na leđima. Ruka je smještena uz bok tijela. Liječnik stavlja ruku na rame i popravlja zglobnu glavu. Nakon toga, ruka se polako izvlači prema natrag, tj iznad glave. Kad se ruka pomakne za 180 °, mišići su često dovoljno opušteni da se glavom zglobnoga tijela manipulira natrag u zglob. Milchova metoda zahtijeva vrlo dobro opuštenog pacijenta.

U nekim se slučajevima, posebno kod starijih osoba, događa se i akutna ruptura (puknuće) rotatorne manžete u vezi s iščašenjem ramenog zgloba. Stoga je nakon uspješne repozicije važno pokušati istražiti sposobnost aktivne pokretljivosti u zglobu kako bi se procijenila moguća oštećenja koja često zahvaćaju mišić supraspinatus. Moguća ruptura može se utvrditi ispitivanjem aktivne pokretljivosti i testova za ispitivanje snage ovog mišića.

Da bismo razlikovali istinsku slabost i slabost / ukočenost zbog bola, od ključne je važnosti da bolesnik bude bez boli. U slučaju preostalih sumnji na ozljedu, bolesnika treba naručiti u povratnom posjetu liječniku u roku od dva tjedna radi magnetske kamere ili ultrazvučnog pregleda ramenog zgloba.

Imobilizacija

Nakon repozicije, odnosno vraćanja ramena u prvotni položaj, ruka bi trebala biti imobilizirana. Trebalo bi napraviti kontrolni rendgen (RTG) da se provjeri je li rame u dobrom položaju. Mitella ili „imobilizacijska poveska“ se može koristiti za ublažavanje bolova nekoliko dana, ali ne smanjuje rizik od ponovnog iščašenja ramenog zgloba. Tradicionalno je imobilizacija ruke u položaju unutarnje rotacije uobičajena.