Prijelom skafoidne kosti – 2. dio

Na lom skefoidne kosti treba posumnjati nakon tipične traume dok se ne dokaže suprotno. Potreban je klinički pregled i posebne rendgenske snimke.

Sumnja na prijelom.

Za postizanje najboljeg mogućeg liječenja određene ozljede jest najsigurnije da postoji svjest o mogućnosti ozljede, kao i sigurna dijagnostika.

Na lom skefoidne kosti treba posumnjati nakon tipične traume dok se ne dokaže suprotno. Potreban je klinički pregled i posebne rendgenske snimke.

Tradicionalno liječenje znači da se bolesnicima s akutnom ozljedom ručnog zgloba, gdje se sumnja na frakturu skafoida s urednom rendgenskom snimkom stavi gips, te se napravi novi rondgen nakon nešto više od tjedan dana. Ako je ishod tada isti, tada se napravi MR skafoida u roku od tjedan dana. Ako se tada MRI pokaže kao negativan, a bolesnik očigledno ima simptome, tada je potrebno odlučiti treba li izvršiti artroskopiju zgloba u razumnom roku od 4 do 6 tjedana.

Novije smjernice govore da je 6 tjedana gipsa dovoljno za 90 posto svih bolesnika s lomovima skafoida.

Ponekad se simptomi pojavljuju daleko poslije ozljede ove kosti, što na kraju ne dovodi do dijagnoze. Kao komlikacija može nastati post-traumatski artritis koji se razvija nakon 3–15 godina. Tada je prekasno za ”popravak” izvorne ozljede, a liječenje se mora usredotočiti na neku vrstu postupka usmjerenog na smanjenje boli. Budući da se ovdje radi o prilično mladoj populaciji (prosječna dob 32 godine), nastaje invalidnost u rasponu od 1 do 15 posto ukoliko se ova ozljeda ne liječi ili dijagnoza nije postavljena u pravo vrijeme.

Moramo imati na umu da MR prepoznaje samo oko 60-70 posto slučajeva ozljede ligamenta vezanog uz ovu kost. Stoga, postoji određeni rizik da će rani normalni MRI nalaz propustiti ovu ozljedu.

Bolesnici s ovom ozljedon trebaju biti bez simptoma nakon 4-5 tjedana. Ako to nije slučaj, postoji veliki rizik da se radi o propuštenom lomu ili značajnim ozljedama ligamenta, barem dok se ne dokaže suprotno.

Propušteni prijelom ili prijelom koji se, unatoč liječenju ne zarasta, rezultira takozvanom pseudartrozom. Ukoliko se pseudoartroza ne liječi može dovesti do progresivnog kolapsa karpalnog zgloba, nazvanog SNAC (scaphoid nonunion advanced kolaps) i uznapredovalog osteoartritisa zgloba. SNAC osteoartritis uzrokuje bol i smanjenu snagu i pokretljivost u zglobu i mnogo puta gubitak radne sposobnosti često mladih pojedinaca.

Pokazalo se da računalna tomografija (CT) i snimanje magnetskom rezonancom (MRT) imaju prednosti u odnosu na konvencionalne rendgenske zrake u dijagnosticiranju lomova skafoida. Osobito uz pomoć MRI, dobiva se sigurnija dijagnoza primarnog frakture, dok se zacjeljivanje frakture najbolje procjenjuje s CT-om.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?