Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Ukoliko se procjeni da je prijelom skafoidne kosti nakon kontrole CT-om zarastao više od 50 posto, i nema znakove komplikacija poput povećane dislokacije ili razvoja ciste, nošenje gipsa se nastavlja i novi CT treba obaviti nakon još četiri tjedna.

Cijeljenje prijeloma.

Zacjeljivanje prijeloma uvijek se prati kombinacijom radioloških nalaza s kliničkim pregledom. Preostala bol nakon razdoblja liječenja bi trebala probuditi sumnju da prijelom nije zacijelio ili da postoji još jedna ozljeda, kao na primjer ligament. Međutim, dugotrajna osjetljivost i neugodnost u zglobu nije rijetkost nakon što je prijelom skafoidne kosti zacijelio.
Prijeolomi skafoidne kosti zarastaju bez stvaranja kalusa (novoformirane kosti), što zacjeljivanje ove kosti čini vrlo teškim za vizualiziranje konvencionalnim rendgenom (RTG). To znači da je procjena izlječenja kod prijeloma skafoida neizvjesna ovom metodom.

Nakon procjene zarastanja prijeloma ove kosti CT-om, kod više od 90 posto prijeloma se može skinuti gips već nakon 6 tjedana. Kod prijeloma ove kosti s umjerenim stupnjem dislokacije (pomakom), proksimalnih prijeloma, prijeloma zgloba ili prijeloma s drugim otežavajućim čimbenicima, vrijeme ozdravljenja može biti i dulje, a prva kontrola s CT-om se obično provodi nakon 10 tjedana.

Ukoliko se procjeni da je prijelom skafoidne kosti nakon kontrole CT-om zarastao više od 50 posto, i nema znakove komplikacija poput povećane dislokacije ili razvoja ciste, nošenje gipsa se nastavlja i novi CT treba obaviti nakon još četiri tjedna. Ukoliko kost nije zarstla nakon liječeja od 14 tjedana, treba strogo razmisliti o operativnom liječenju.

Avaskularna nekroza.

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti. Ako se opskrba krvlju jednom od fragmenata značajno smanji ili potpuno izgubi, taj fragment kostiju neće dobiti dovoljno hranjivih sastojaka i koštane stanice neće preživjeti. Tada kost neće zacijeliti, a ovo stanje se naziva “avaskularna nekroza”.
Vaskularizirani koštani presadnik je najučinkovitiji tretman za ovo stanje – pod uvjetom da se kost nije znatno urušila, te da se nije razvio artritis.
S vremenom, neliječena i avaskularna nekroza skafoidne kosti može dovesti do artritisa zgloba. Artritis nastaje kada zglobna hrskavica u zglobu postane istrošena i jakko smanjena tako da se kost trlja o kost.

Simptomi artritisa u zglobu mogu biti
• bol i osjetljivost u zglobu
• ukočenost
• smanjen opseg pokreta
• bolnost kod aktivnosti poput podizanja, hvatanja ili nošenja tereta
Liječenje artritisa usredotočeno je na poboljšanje simptoma. U početku, to može uključivati ​​uzimanje protuupalnih lijekova, nošenje ortoze za stabilzaciju zgloba i izbjegavanje aktivnosti koje pogoršavaju bol u zglobu.
Ako konzervativno liječenje ne olakšava vaše simptome, tada se može napraviti operacija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hemoragijski moždani udar

Hemoragijski moždani udar

Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Epilepsija

Kako liječiti epilepsiju?

Epilepsija je zdravstveno stanje  koje utječe na živčani sustav. Obično se dijagnosticira nakon što je osoba imala najmanje dva napada (ili nakon jednog napadaja s visokim rizikom za više) koji nisu uzrokovani nekim poznatim medicinskim stanjem.  Epileptički napadi uzrokovani su smetnjama u električnoj aktivnosti mozga. Napadi u epilepsiji mogu biti posljedica  ozljede i bolesti mozga, […]

Gastritis

Kakvo liječenje postoji za kronični Gastritis?

Liječenje

Bolno stopalo – 20. dio

Peronealni tendinitis. Liječenje.   Primarni cilj liječenja je ublažavanje boli, vratiti stabilnost i pokretljivost stopala, te vratiti bolesnika na željenu razinu aktivnosti. Bolesnici s dijagnosticiranim peronealnim tendinitisom mogu se liječiti nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID) i smanjiti razinu trenutne fizičke aktivnosti radi ublažavanja boli. Upotreba lokalnih kortikosteroida se nije pokazala dovoljno učinkovita kod ove dijagnoze. Također, […]

alternativna medicina

Zašto prirodno nije uvijek najbolja opcija

Nemali broj žena, kada im se dijagnosticira neka ginekološka bolest, vjeruje da će istu pobijediti na „prirodan način“, smatrajući kako je „prirodno“ zdravije od lijekova (kemijskih, umjetnih, neprirodnih supstanci) ili invazivnih postupaka. U tom smislu „prirodno“ može podrazumijevati biljne pripravke u obliku tableta/kapsula, tinktura, masti, gelova i slično, zatim postupke („dijagnoza“ prave bolesti viskom, polaganjem […]

Ličnost

Borim se poremećajem ličnosti, moram odmah na liječenje. Savjet, molim!

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]