Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 2 dio

Uzrok sindroma kroničnog umora nije poznat, iako postoje mnoge teorije – u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa.

Uzroci i proces nastanka bolesti.  

 

 

Čimbenici povezani s razvojem ove bolesti su:

 

– virusne infekcije. Osobe s ME/CFS često svoju bolest započinju na način koji ih podsjeća kao da su dobili gripu. Zbog toga su istraživači posumnjali da infekcija može pokrenuti ovaj sindrom. U navedene viruse ubrajamo Epstein-Barrov virus, humani herpes virus 6, enterovirus i virus humane imunodeficijencije (HIV). Međutim, nije pronađeno da ove infekcije uzrokuju  sindrom kroničnog umora. Ostale infekcije koje mogu biti povezane s ME/CFS su rubeola, Candida albicans i mikoplazma.

 

– promjene u imunološkom sustava i načinu na koji reagira na infekciju ili stres. Ovaj sindrom ima neke slične karakteristike kao autoimune bolesti (bolesti kod kojih imunološki sustav napada zdravo tkivo u vlastitom organizmu, kao npr. reumatoidni artritis). Sindrom kroničnog umora slično kao i većina autoimunih bolesti je češći kod žena.

 

ü  Ostale sličnosti su: kronična proizvodnja citokina (citokini su proteini koje proizvodi imunološki sustav i reguliraju ponašanje ostalih stanica). Viša razina citokina kroz duže vrijeme može dovesti do promjena u sposobnosti organizma da se obrani od infekcije.

ü  Mnogi bolesnici s ME/CFS imaju NK stanice s nižom funkcionalnom sposobnošću u borbi protiv infekcija. NK stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Što je lošija funkcija NK stanica u bolesnika s ME/CFS, to je bolest ozbiljnija.

ü  Smanjena aktivacija T-stanica. T-stanice su stanice imunološkog sustava koje pomažu aktiviranje i suzbijanje imunoloških odgovora na infekcije. Ako postanu previše aktivne ili nisu dovoljno aktivne dolazi do poremećaja imunološkog sustava.

 

–    hormonska neravnoteža. Fizički ili emocionalni stres utječe na hipotalamičko-hipofizno-adrenalnu osovinu. Ova osovina kontrolira reakciju našeg tijela na stres i regulira mnoge tjelesne procese, poput imunološkog odgovora, potrošnje energije, raspoloženja i slično. Kad hormon kao kortizol nije u ravnoteži bude negativan utjecaj na mnoge tjelesne sustave i funkcije. Kortizol, koji se naziva i “stresni hormon”, pomaže u smanjivanju upale i smirivanju imunološkog sustava. Zbog toga niska razina kortizola može dovesti do porasta upale i kronične aktivacije imunološkog sustava.

 

– Ovi bolesnici obično imaju povećan fizički ili emocionalni stres prije nego što postanu bolesni.

 

– Moguća genetska veza. Članovi iste obitelji ponekad imaju ME/CFS. Znanstvene studije upućuju da i geni i okoliš mogu igrati ulogu u ovoj bolesti.

 

U faktore rizika ubrajamo:

 

– Dob. Sindrom kroničnog umora može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće pogađa osobe koje su u 40-ima i 50-ima.

-Spol. Ovaj sindrom se javlja puno češće kod osoba ženskog spola nego muškog, te žene češće traže pomoć kod liječnika.

-Stres. Teže toleriranje stresa može pridonijeti razvoju sindroma kroničnog umora.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]