Sindromi prenaprezanja u šaci – 3. i 4. dio

Ganglion ciste su benigne kvržice koje najčešće nastaju duže tetiva ili zglobova ruku ili rjeđe nogu.Sindrom karpalnog kanala je stanje koje nastaje zbog pritiska živca medijanusa u karpalnom kanalu koji je smješten u korijenu šake ispod samog dlana.

GANGLION CISTA

Što je ganglion cista i kod koga se javlja?

Ganglion ciste su benigne kvržice koje najčešće nastaju duže tetiva ili zglobova ruku ili rjeđe nogu. Obično su ovalnog ili okruglog oblika, ispunjene želatinoznom tvari. Male ganglion ciste su oko veličine graška, dok veće mogu biti i do 2,5 centimetra u promjeru. Najčešće su bezbolne, ali mogu biti bolne ako pritišću obližnji živac. Tada se uz bol mogu javiti i trnjenje, peckanje ili slabost mišića. Ponekad položaj ganglion ciste može ometati kretnje u ručnom ili nekom drugom zglobu. Uzrok nastanka gangion ciste je nepoznat. Unutar ciste nalazi se želatinozna tekućinakoja sliči tekućini koja se inače nalazi u zglobovima i oko tetiva. Čimbenici rizika za nastanak ganglion ciste uključuju ženski spol, dob između 20 i 40 godine života te ranije ozljede tetiva ili zglobova. Također, osobe koje imaju osteoartritis malih zglobova šake češće razviju gangion cistu. Vaš liječnik dijagnozu će postaviti tijekom pregleda. Dijagnoza se može potvrditi aspiracijom, postupkom u kojem vaš liječnik koristi iglu kako bi izvukao tekućinu iz ciste. Tekućina je najčešće gusta i čista ili prozirna. U nekim slučajevima može vas uputiti na RTG snimanje, ultrazvuk ili MR kako bi se isključila druga stanja npr. tumor.

Liječenje 

Ganglion ciste su najčešće bezbolne i ne zahtijevaju liječenje. Ponekad se povuku same od sebe. Ako cista pritišće živac ili zglob vaš liječnik može preporučiti imobilizaciju ručnog zgloba ili drugog zahvaćenog područja kako bi se cista smanjila jer aktivnost može uzrokovati povećanje ganglion ciste. Kako se cista smanjuje, smanjuje se i pritisak na živce što rezultira ublažavanjem tegoba. Izbjegavajte dugotrajnu uporabu udubljenja ili udica, što može uzrokovati slabljenje obližnjih mišića. Ponekad liječnik može pokušati s aspiracijom tekućine iz ciste iglom. Nakon aspiracije se ganglion cista može ponovo javiti. Cista se može odstraniti i kirurški, te je tada učestalost recidiva manja, iako i dalje postoji.

Što ne činiti?

Nikako ne pokušavajte „razbiti” cistu udarajući po njoj teškim predmetom jer pri tome možete ozlijediti i druge strukture u okolici. Također se ne preporuča ni bušenje iglom jer postoji može doći do infekcije.

 

SINDROM KARPALNOG KANALA

Što je sindrom karpalnog kanala i kod koga se javlja?

Sindrom karpalnog kanala je stanje koje nastaje zbog pritiska živca medijanusa u karpalnom kanalu koji je smješten u korijenu šake ispod samog dlana. Živac medijanus prolazi iz vaše podlaktice kroz tunel u ručnom zglobu do šake. Odgovoran je za osjet u području dlana i svih prstiju osim malog prsta. Također motornički inervira mišiće oko korijena palca. Sve što pritišće ili iritira živac u karpalnom tunelu može dovesti do razvoja sindroma karpalnog tunela. Prijelom u ručnom zglobu može suziti karpalni tunel i nadražiti živac, kao i oticanje i upala koja se može javiti u sklopu reumatoidnog artritisa. Sidrom se češće javlja i u trudnoći, te je i općenito češći kod žena vjerojatno zbog užeg karpalnog tunela. Ostali rizični čimbenici uključuju artritis u području ručnog zgloba, pretilost, bolest štitnjače, zatajenje bubrega, a neka istraživanja povezuju dugotrajni rad na računalu sa razvojem sindroma karpalnog kanala. Često uzrok pojave sindroma karpalnog kanala ostane nepoznat.

Simptomi bolesti

Simptomi pritiska živca obično počinju postupno. U početku se javljaju prolazna ukočenost ili trnci u palcu, drugom i srednjem prstu šake. Ponekad se javi osjećaj poput prolaska struje kroz prst ili prste. Možete osjećati i nelagodu u ručnom zglobu ili dlanu ruke. Simptomi se mogu širiti i iz ručnog zgloba prema podlaktici. Simptomi su obično izraženi pri aktivnostima kao što su držanje upravljača, telefona ili novina, voznja bicikla. Ljudi često znaju „protresati” ruke kako bi ublažili simptome. Utrnutost s vremenom ipak može postati stalno prisutna. Kako simptomi napreduju može se razviti i slabost u ruci uz ispadanje predmeta iz ruku. Slabost mišića nastaje u onim mišićima koje kontrolira pritisnuti živac.

Dijagnoza

Vaš liječnik će na sindrom karpalnog kanala posumnjati nakon fizikalnog pregleda u kojem će koristiti specifične testove kao što je na primjer Tinelov ili Phalenov test. Ponekad će biti potrebno učiniti i RTG snimku ručnog zgloba. Dijagnoza se potvrđuje elektrodijagnostičkim testovima (EMNG).

Liječenje

Liječenje je najbolje započeti čim se pojave prvi simptomi pritiska živca medijanusa. Tijekom vaših aktivnosti pravite češće pauze kako biste odmarali ruke. Izbjegavajte aktivnosti koje pogoršavaju simptome. Ponekad mogu pomoći i hladni oblozi na ručni zglob. Dolazi u obzir i primjena udlaga ili ortoza za ručni zglob tijekom noći. Bolove možete ublažiti nesteroidnim protuupalnim lijekovima. U liječenju se koristi ifizikalna terapija s naglaskom na elektrostimulaciju oštećenog živca. Ponekad će vamliječnik preporučiti injekciju kortikosteroida u područje karpalnog tunela koja se daje pod kontrolom ultrazvuka. Uzimanje kortikosteroida u obliku tableta neće umanjiti tegobe te se ne koristi u liječenju sindroma karpalnog kanala. Udlage te drugi oblici konzervativnog liječenja uglavnom djeluju kod blagih do umjerenih simptoma koji traju manje od 10 mjeseci. Kod jače izraženih simptoma i dužeg trajanja bolesti potreban je kirurški zahvat. Cilj kirurškog zahvata je smanjenje pritiska na živac medijanus. Komplikacije operativnog zahvata uključuju oštećenje živca, infekciju, ozljeda krvnih žila u području karpalnog tunela.

Javite se vašem liječniku ukoliko imate stalno prisutne znakove i simptome koji upućuju na sindrom karpalnog tunela, a ometaju vaše normalne svakodnevne aktivnosti i san. Ukoliko se sindrom ne liječi može doći do trajnog oštećenja živca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]