Urički artritis – 3. dio

Jedini siguran način da se dijagnosticira giht jest mikroskopska analiza zglobne tekućine (artrocenteza) gdje se kod ovih bolesnika mogu pronaći kristali mokraćne kiseline.

Dijagnoza bolesti

Jedini siguran način da se dijagnosticira giht jest mikroskopska analiza zglobne tekućine (artrocenteza) gdje se kod ovih bolesnika mogu pronaći kristali mokraćne kiseline. No, kod bolesnika s izrazito natečenim, crvenim, bolnim palcem, teško je dobiti uzorak zglobne tekućine, pa se dijagnoza može obavitiputem krvnih pretraga gdje mjerimo koncentraciju mokraćne kiseline u krvi. No, kod nekih ljudi je prisutna povišena razina mokraćne kiseline u krvi, ali nikada ne dožive giht. A neki ljudi imaju znakove i simptome gihta, ali nemaju povišenu razinu mokraćne kiseline u krvi. Osim artrocenteze i krvnih pretraga u postavljanju dijagnoze su nam korisni i medicinska anamneza i liječnički pregled, te rendgenske snimke kostiju. Rendgenske snimke kostiju ruku i nogu su nam korisne u kasnim fazama bolesti kad se razviju urični tofi koji se na RTG snimci vide kao okrugla svijetla područja. RTG snimke nam mogu pomoći isključiti druge uzroke artritisa koji mogu davati slične simptome poput reumatoidnog  ili infekcijskog artritisa.

Opće mjere i liječenje akutnog napada

Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, te sprečavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urični tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo kod ovih bolesnika: lijekovi za ublaživane akutnog napada bolesti i lijekovi za smanjenje koncentracije mokraćne kiseline u krvi.
Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Također je bitna i redukcija masti u prehrani, te u slučaju pretilosti tjelesnu težinu bi trebalo dovesti do idealnih vrijednosti. Alkohol može dovesti do akutnog napadaja gihta, stoga se u akutnom stadiju treba potpuno izbjegavati, a poslije se može uzimati u manjim količinama (dnevno ne više od 0,25l pive ili 1 čaše crnog vina).

Lijekovi u liječenju akutnog napadaja gihta

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR). Ovi lijekovi smanjuju upalu i bol kod ovih bolesnika. Prvo se daju veće doze lijeka sa svrhom zaustavljanja akutnog napadaja, nakon čega slijedi smanjivanje doze lijeka sa svrhom sprječavanja budućih napadaja. Od lijekova se koriste: ibuprofen (Neofen forte), naproxen kao i indometacin. Nuspojave su im: bol u želucu, krvarenje iz probavnog sustava i razvoj ulkusa (čira).
Izbjegavajte acetil-salicilnu kiselinu (aspirin) budući da može dovesti do povećanja koncentracije mokraćne kiseline u krvi i pogoršati simptome.
Kolhicin. Ukoliko niste u mogućnosti uzimati NSAR lijekove, preporuča se korištenje kolhicina, analgetika koji učinkovito smanjuje bol kod gihta – pogotovo u akutnoj fazi. Nuspojave su mu: mučnina, povraćanje i proljev. Nakon prolaska akutnog napadaja gihta, kolhicin se može koristiti u niskoj dnevnoj dozi u svrhu sprječavanja budućih napadaja bolesti.
Kortikosteroidi. Kortikosteroidni lijekovi, poput  prednizona,smanjuju upalu i bol kod akutnog napadaja gihta. Mogu se primijeniti u obliku tableta ili u obliku lokalnih infiltracija u zglob. Najčešće se apliciraju u zglob prilikom uzimanja uzorka zglobne tekućine za analizu. Kortikosteroidi su uglavnom rezervirane za ljude koji ne mogu uzimati ili NSAR lijekove ili kolhicin. Nuspojave kortikosteroida mogu uključivati smanjivanje koštane mase, loše zacjeljivanje rana i slabljenje imunološke obrane organizma. Da bi se smanjio rizik od ovih ozbiljnih nuspojava, primijeniti će se najniža dozu koja kontrolira simptome bolesti i uzimati će se u najkraćem mogućem roku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]