Rak prostate i kirurška kastracija

Muškarci, odnosno dječaci, kastrirani prije zamaha puberteta kroz cijeli život neće oboljeti od raka prostate.

Rak prostate je hormonski ovisan tumor. Kad jednom nastane (iz nama nepoznatih razloga), njegovo daljnje napredovanje, rast i širenje dobrim dijelom, iako ne u potpunosti, ovise o testosteronu. Krivo bi bilo ovo protumačiti kako rak prostate nastaje zbog testosterona, ali taj hormon je neophodno potreban za nastanak karcinoma u prostati.

Muškarci, odnosno dječaci, kastrirani prije zamaha puberteta kroz cijeli život neće oboljeti od raka prostate. Otkriće i znanstvenu potvrdu hormonske ovisnosti raka prostate o testosteronu dugujemo britanskom liječniku Charles Hugginsu koji je još ranih četrdesetih godina prošlog stoljeća tu ovisnost opazio. Tek kasnije, 1966. Godine nagrađen je za to otkriće Nobelovom nagradom i odlikovan od kraljice titulom Sir.
Od tih ranih četrdesetih godina pa sve do danas, dakle unazad gotovo osamdeset godina, opažanja dr Hugginsa temelj su liječenja metastatskog ili lokalno uznapredovalog ili lokaliziranog raka prostate u starih ili odveć bolesnih (komorbiditet) ljudi. Osnovna je terapijska ideja uskratiti karcinomu prostate testosteron koji mu je potreban za daljnje napredovanje. Testosteron se stvara velikom većinom (cca 90% ukupnoe količine) u testisima, a znatno manji ostatak u nadbubrežnoj žlijezdi. Obje te žlijezde su endokrine što znači da svoje produkte (hormone) izlučuju izravno u krv.

Kirurška kastracija, dakle, uklanja 90% cirkulirajućeg testosterona. Tehnički (kirurški) gledano, ona se može izvesti kao jednostavna obostrana orhidektomija (uklanjanje čitavog testisa) ili u formi tzv. subkapsularne orhidektomije. Na taj način se odstranjuje parenhim (tkivo) testisa dok se čvrsta ovojnica testisa (lat.,-tunica albuginea) rekonstruktivno sašije i ostavlja unutar skrotuma (mošnje). Tako bolesnik i dalje ima na opip osjećaj da ima male, rudimentarne, ali ipak da ima testise. Nevjerojatno je koliko je to muškarcima, osobito južne hemisfere, bitno! Mnogi od njih uopće i ne pristaju na predloženu operaciju takve vrste.
Manjak testosterona gotovo momentalno, iako ne trajno, usporava daljnje napredovanje raka prostate. Međutim, ostavlja i druge, metaboličke posljedice budući da testoisteron nije samo i isključivo spolni hormon. Može se razviti bolna ginekomastija (uvećanje dojki), nastaju iznenadne atake crvenila i topline (uobičajeno kod žena u menopauzi zvane „valunzi“), neizbježna impotencija, poremećaji sna, dobijanje na težini unatoč gubitka mišićne mase, a kroz godine i vizualna feminizacija muškarca. Takva je terapija vrlo pouzdana jer ne ovisi o redovitosti uzimanja nikakvog lijeka.

Nedostatak je upravo ta ireverzibilnost (bespovratnost) učinjene operacije i njezine neželjene posljedice. Sama operacija je kirurgija niskog rizika čak i u starijoj dobi, kad se većinom i poduzima. Zbog ireverzibilnosti efekata takve operacije razvili su se lijekovi koji omogućuju tzv. medikamentoznu, reverzibilnu, kastraciju. O tim lijekovima biti će detaljnije pisano u drugoj kolumni.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Citoskopija

Citoskopija

BHP

Kakav je život nakon operacije prostate?

Studeni je bio mjesec posvećen zdravlju muškaraca. Prije nekoliko dana sam slušao na radiju emisiju o muškom zdravlju i „za uho mi je zapelo“ jednostavno novinarsko pitanje voditeljice emisije: „ … a recite, kako izgleda život nakon operacije prostate?“. Iako je urolog, sugovornik, detaljno obrazložio svoj odgovor, ipak smatram potrebnim i na ovom mjestu ponoviti […]

Incidentalni rak prostate

Incidentalni rak prostate

Ovdje govorimo o slučajno (incidentalno) dijagnosticiranom raku prostate. Čitatelj se može, posve utemeljeno, pitati kako se rak prostate otkrije slučajno? Najčešći scenarij je sljedeći: bolesnik dolazi zbog nemogućnosti mokrenja (kompletna retencija), a ranije nije bio kod urologa i nije redovito nadziran pa nemamo nikakve podatke o njegovoj vrijednosti PSA testa. Tada mu se postavi kateter […]

Prostata

Postoji li prevencija raka prostate?

Budući da je rak prostate vrlo česta maligna bolest, osobito u starijim dobnim skupinama, jasno je da postoji opći interes za mogućnosti prevencije nastanka same bolesti. Taj interes dodatno povećavaju dvije činjenice. Prva je znatno povećana sklonost nasljednosti te bolesti među najbližim srodnicima (otac/brat). Drugi, još zanimljiviji, a već dugo poznat razlog je činjenica da […]

Testis

Koji su simptomi tumora na testisima?

Dobroćudan

Meningeom

Meningiomi su najčešći benigni tumori u području središnjeg živčanog sustava. Potječu od moždane ovojnice  arahnoideje, koja   prekriva mozak i leđnu moždinu.  Iako je većina meningioma benigna, ti tumori mogu sporo rasti dok ne postanu vrlo veliki, ako se ne otkriju, a na nekim mjestima mogu biti ozbiljno onesposobljavajući. Drugi oblici meningioma mogu biti agresivniji. Većina […]

Iz iste kategorije

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Hematom nakon masturbacije

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Promjene na glaviću i vanskoj strani mokraćne cijevi

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]