Upoznajte naš stručni tim
izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije
Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD), Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).
Suživot s depresijom – 2. dio
Oko 52% pacijenata s depresivnim poremećajem navodi kako kognitivne poteškoće (smetnje koncentracije i pamćenja) značajno utječu na mogućnost obavljanja radnih zadataka. Najčešći rezidualni simptomi (smetnje koje se zadrže i nakon što se postigne određeno poboljšanje tijekom liječenja depresivne epizode) su osjećaj umora, manjka energije, poteškoće prosnivanja ili povećana potreba za spavanjem. Pacijenti su postigli poboljšanje […]
Suživot s depresijom – 1. dio
Diane McIntosh kroz prikaz pacijenta govori o problemima pacijenata s dugotrajnim ili rezistentnom depresijom. Pacijenti često ističu strah ponavljanja depresivne epizode, čak i u periodima kada se osjećaju bolje ili stabilno i kada dobro funkcioniraju. Iskustvo proživljene depresije i osobne patnje koju prolazi osoba s depresijom izvorište je straha od ponavljanja takvog iskustva. Prisutan je […]
Utjecaj ranih odnosa na naše kasnije odnose
Christopher Miller u svom članku o ranim odnosima govori na koji način naša rana životna iskustva imaju snažan i dugotrajan utjecaj na odnose tijekom našeg odraslog života, odnosno predstavljaju podlogu kreiranja naših interpersonalnih relacija. Dijete koje je odraslo u sigurnoj okolini, okruženo osobama koje pružaju ljubav i doživljavaju ga, može razviti osjećaj znatiželje i uzbuđenja, […]
Depresija i stres
Smatra se kako je depresija poremećaj povezan sa stresom, posebno ako je izloženost stresu kroničnog karaktera. Depresija se u mnogome preklapa s anksioznim poremećajima, kao i drugim medicinskim i psihijatrijskim poremećajima. Predispozicija za razvoj depresije samo je djelomično genetska, no postoje niz negenetskih čimbenika (kao što je recimo stres) koji imaju važnu ulogu. Tako recimo […]
Mentalno zdravlje mladih – 1. dio
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]
Mentalno zdravlje, 3. dio
Sposobnost prepoznavanja, izražavanja i modulacije vlastitih osjećaja također se smatra važnom komponentom mentalnog zdravlja jer predstavlja mogućnost prilagodbe na stres, a kada je narušen predstavlja rizični čimbenik za razvoj mentalnih i tjelesnih poremećaja. Empatija (sposobnost osobe da iskusi i razumije što drugi osjećaju) je važno sredstvo u učinkovitom načinu komunikacije i interakcije, kao i mogućnosti […]
Mentalno zdravlje, 2. dio
Nova definicija mentalnog zdravlja Autori Silvana Galderisi, Andreas Heinz, Marianne Kastrup, Julian Beezhold i Norman Sartorius u članku objavljenom u časopisu Psychiatria Polska sukladno razmatranjima navedenim u prethodnom članku predlažu novu definiciju mentalnog zdravlja koja bi glasila: Mentalno zdravlje je dinamično stanje unutarnje ravnoteže koje omogućuje osobi korištenje svojih sposobnosti sukladno univerzalnim vrijednostima društva. Osnovne […]
Mentalno zdravlje, 1. dio
Dosadašnje definicije Prema definiciji metalnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije glavni fokus usmjeren je na postizanje blagostanja i produktivnosti. Međutim, premda je upravo blagostanje cilj koji svi želimo postići, ipak je nešto što je u samoj definiciji potrebno razmotriti. Blagostanje uključuje emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje te uključuje pozitivne osjećaje kao što su sreća, zadovoljstvo, pozitivan […]
Mentalno zdravlje i ratna kriza, 1. dio
Krizne situacije, posebice svojom dugotrajnošću (sada bilježimo ulazak u treću godinu pandemije, a ne zaboravimo i potrese te ozbiljne posljedice do kojih su doveli), izazivaju značajno psihološko opterećenje i iscrpljenje. O posljedicama se puno i dugo piše, govori i upozorava. Nova situacija ratne krize u mnogima je izazvala osjećaj nezaštićenosti, bespomoćnosti, nesigurnosti, straha, tjeskobe, tuge […]