Poštovani , imam veliko pitanje a nisam siguran na koju adresu da ga uputim . Probati ću ovako .
1974. I 1992. godine sam na ljekarskim vojnim komisijama proglašen ograničeno sposobnim po dijagnozama : astigmatismus hypermetropicus comp.o.sin.
Kada bi Vas sada neko pitao šta mislite o zdravstvenom stanju ovog pacijenta – kakav bi bio odgovor profesionalnog i stručnog ljekara?

S poštovanjem !

Poštovani,
U navedenoj dijagnozi radi se o greški oka zbog nepravilnog loma zraka svjetlosti na mrežnici i koja je kombinacija dalekovidnosti i astigmatizma. Dalekovidnost ili hipermetropija je refrakcijska pogreška oka u kojoj se, za razliku od kratkovidnosti, zrake svjetla lome “iza” mrežnice. Uzroci ove pogreške mogu biti u prekratkoj osi oka (osna hipermetropija), ili u preblagoj zakrivljenosti rožnice (lomna hipermetropija). Ljudi koji su dalekovidni vide udaljene objekte lakše nego one koji su im blizu. Ako ste dalekovidni, bliski objekti mogu biti toliko zamagljeni da ne možete obavljati zadatke poput čitanja ili šivanja. Dalekovidno oko vidi objekte drugačije od onoga koji to nije. Dalekovidnost ili hiperopija je varijacija normalnog vida, a ne bolest. Kako starite, različito će utjecati na vas. Većina dalekovidnih ljudi ne treba posebnu terapiju. Oči se obično mogu same adaptirati kako bi ispravile problem. No kako starite i oči se više ne mogu prilagođavati, vjerojatno ćete trebati naočale ili kontaktne leće (one mogu pomoći u bilo kojoj dobi ako dalekovidnost postane ozbiljan problem). U nekim slučajevima, opcija bi mogla biti i operacija – postupci koji preoblikuju rožnicu, poput LASIK metode.
Astigmatizam ili cilindar je jedna vrsta pogreške oka koju je moguće korigirati nošenjem dioptrijskih naočala ili kontaktnih leća, ali se također može ukloniti i očnom kirurgijom tj. laserskom korekcijom vida. Najčešći simptomi kod dalekovidnosti i astigmatizma su glavobolje, mutan vid te pretjerana osjetljivost oka na svjetlost zbog čega se oko pretjerano napreže. U domeni je specijalista medicine rada ili drugog odgovarajućeg specijalista koji se bavi procjenom profesionalne osposobljenosti pojedinca za obavljanje određenog posla, u kojoj mjeri je ova dijagnoza eventualni ograničavajući faktor. Obzirom da se radi o dugogodišnjoj dijagnozi, osoba je i ranije trebala pomoć naočala ili leća i zapravo nije sasvim jasan smisao ovog pitanja. Refrakcijska greška oka ne utječe na opće zdravstveno stanje pojedinca, ali ga može ograničavati u obavljanju svakodnevnih aktivnosoti kao i limitirajući faktor pri odabiru zanimanja. Svako dobro!