Prolaps mitralnog zaliska

Poštovani doktore,

Imam 20 godina i prije 4 mjeseca sam osjetila peckanje s lijeve strane, bol u vratu i povremeno jače lupanje srca. Otišla sam doktoru i radila ultrazvuk krivih žila vrata koji je bio uredan i kardiološki pregled (EKG, ultrazvuk). Nalaz glasi:

COR: akcija srca ubrzana, ritmična, tonovi jasni, uz cujan sistolni šum nad iktusom.
PLUMO: auskultatorno vezikularno disanje, obostrano.
ABDOMEN: u nivou grudnog kosa, palpatorno mekan, bolno neosjetljiv na površnu i duboku palpaciju. Jetra i slezena se ne palpiraju. Lumbalne loze neosjetljive na suksiju, obostrano.
EKSTREMITETI: prisutni, bez edema i varikoziteta, obostrano.
KAROTIDE: obostrano, urednog nalaza.

EKG:

S.R, F 114/min, lijevogram, bez dinamike

UZV SRCA:

TTE:
Tahikardicna, Eholardiografski uredne dimenzije srčanih šupljina i zidova.
Globalna i segmentna kontraktilnost očuvana. EF 53,15%
Morfološki nalaz na vavularnim strukturama sa degenerativnim promjenama i parcijalnim prolapsom MV-PMZ.
AV trivelarna, očuvane separacije i koaptacije veluma.
ColorDoppler spektralni prikaz transmitralnih protoka na AVV max 1,5m/s, E=A.
Regurgitacioni mlaz na MV1+.
Perikard uredne širine i ehogenosti. Aorta supravalvularno urednih dimenzija.
ZAKLJUČAK: Prolapsus V.mitralis part(PMZ), uredna sistolna funkcija.

Kao terapiju sam dobila Corvitol 2x25mg, te mi je rečeno da uradim KKS, Fe/s i bris grla na ABG (zbog čestih upala krajnika). Kontrola je za 7 dana sa svim nalazima. Zanima me Vaše mišljenje u vezi ovog nalaza?

28.10.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Imate manju prirođenu grešku mitralne valvule koja se zove prolaps prednjeg mitralnog kuspisa uz blagu regurgitaciju. Ovakva anomalija može ponekad uzrokovati određene simptome, npr. probadanja, osjećaj kratktotrajnog preskakanja srca i sl.
Česta je, a u vašem slučaju blaga. Obično se preporučuje ponoviti UZV srca za 3 do 5 godina kako bi se vidjelo da li je nalaz stacionaran.
EKG ukazuje na bržu srčanu frekvenciju. Kardiolog vam je stoga ordinirao terapiju da malo smiri rad srca. Tražio je laboratorijsku analizu krvi kako bi se isključila
anemija kao uzrok brže srčane frekvencije. Provjerite i funkciju štitnjače.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]