Bolovi

Postovani. Imam 22 godine, djevojka sam. U posljednjih malo vise od 15 dana osjecam bolove. Sve je krenulo od bolova u prsima. Ponekad je to u vidu stezanja (kad se tako pojavi boli na dodir), ponekad je to u vidu peckanja, ponekad kao da mi je netko zabio noz. Bol nikada nije lokalizirana na istom mjestu. To zna biti ispod rebara, zna biti u prsima, lopatici.. Na prvom pregledu kod doktorice raden mi je ekg i tada je sve bilo u redu. Takodjer su i krvni nalazi u redu. Nakon toga sam jos 3 puta bila na hitnoj, jer se uplasim kad se ti bolovi dogode. Sva 3 puta raden je ekg koji je takodjer bio u redu. Svi su rekli da to nema veze sa srcem i da se ne bojim toga, no mene i dalje to brine i pati pa me zanima jos necije misljenje. Zanima me sto moze biti i zasto traje jos uvijek a posljednjih tjedan dana pijem Ibuprofen. Doktorica kaze da je mozda u pitanju GERB ili neki misic, ili je psihosomatski. Jucer me prije spavanja zabolio trbuh u podrucju pupka jako, kad ma netko ubo nozem, ne znam sto da radim i kome se obratiti, doktorica smatra da nije nista opasno i da sam zdrava. A ja se uzasno bojim da nije nesto ozbiljno. lp

14.1.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Tegobe koje opisujete nisu tipične za bolesti srca. Vjerojatno se radi o koštanomišićnim bolovima.
Ibuprofen nemojte dugo piti jer može oštetiti sluznicu želuca i bolovi koje ste imali jučer su vjerojatno posljedica uzimanja ibuprofena, pa ga prekinite uzimati Ako bolovi potraju javite se obiteljskoj liječnici.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam