oporavak od psihoze

Poštovani,
mojoj teti (1980. godište) je dijagnosticirana psihoza f 23.2 u prosincu 2016. kada je rekla da čuje glasove koji joj govore da se baci na pod, ubije, da nekoga udari itd. Nikada ih nije poslušala i tjedan, dva nakon javljanja glasova otišla je u bolnicu. Ondje je rekla da su joj se glasovi javljali i prije 10-12 godina, međutim nije zatražila liječničku pomoć, već tvrdi da se pijući neke čajeve u potpunosti riješila glasova. U prosincu 2016. nakon ponovnog javljanja glasova bila je hospitalizirana u bolnici u Zadru cca dva tjedna. Propisana joj je terapija Olandix 2 puta dnevno 10mg i Normabel po potrebi. Na toj terapiji ona je bila sva povučena, praznog pogleda, bezvoljna, pojačanog apetita i kaže kako joj se stalno spava i govorila da još ponekad čuje glasove, ali puno manje. U jutarnjim satima je još imala energije i volje za neke stvari, ali popodne ništa. Izbjegavala je obavljati svakodnevne zadatke i odlazak u šetnju, u kafić s prijateljima tvrdeći da se boji. Kad bi i izašla vani osjećala bi se uplašeno, lagano bi se tresla, nebi mogla sjediti na miru već bi se morala dići… Tijekom ovog ljeta činilo mi se da je bolje, negirala je da čuje glasove i na kontroli prije mjesec dana joj je njezina liječnica smanjila jednu dozu Olandixa (u ovom se trenutku ne mogu sjetiti jutarnju ili večernju) na 5mg. Inače teta živi s roditeljima i bratom, nije u romantičnoj vezi i nikad nije ni bila. Prije simptoma koji su doveli do hospitalizacije bila je vedra, otvorena i šaljiva osoba, a sada su te njezine osobine potpuno potisnute. Zanima me jeli moguće da ona opet bude ”ona stara”? Da nestane taj ”prazni pogled” i da brže reagira i odgovara na postavljena pitanja? Kakva je mogućnost oporavka i postoji li uopće potpuni oporavak? Hvala na odgovoru.
Lp, Ivana

16.10.2017

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

ne možemo predviđati kakav je oporavak moguć kod Vaše tete, no svakako osim medikamentoznog liječenja uvijek je važna i rehabilitacija pacijenta po izlasku iz bolnice. Naravno, određena odstupanja ste primijetili i u njezinom ranijem životu, tako da i to treba uzeti u obzir. No, svakako je potrebno težiti što boljem oporavku i ako postoje programi koji uključuju rehabilitaciju takvih pacijenata, potrebno ju je uključiti u njih. 

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]