Postovanje,
Prije 1,5g sam imao napade panike koje su izazvale extrasistole, nakon kojih se razvio strah i anksioznost zbog istih. Međutim nakon opseznih kardioloskih pregleda utvrđeno je da su bezopasne. Anksioznost sam smanjio ali ostala je nesanica, koja se pojavi pa nestane, uglavnom radi se o bihevijarnoj odnosno naucenoj nesanici kojoj se jako tesko oduprijeti. Ne pijem lijekove,tu i tamo apaurin/normabel ne vise od 2mg
Moje pitanje je da li povremena nesanica i nedostatak kvalitetnog dubokog sna moze trajno ostetiti mozak, s vremena na vrijeme se pojave simptomi poput nedostatka koncetracije,fokusa, magle u glavi, smanjenja kongitivnih sposobnosti i osjetljivosti na svjetlost. Posto radim na racunalu tada simptomi budu najizraženiji i bude prilicno iscrpljujuce. Strah me dali nesanica moze izazvati neuroloske probleme?
Hvala na odgovoru
Lp.

Hshsh

Problem je što nesanica utječe na kvalitetu života, dovodi to toga da se tijekom dana osjećamo mentalno usporeno i neraspoloženo, imamo problema s koncentracijom i sjećanjem, te se otresamo na ljude oko sebe. Premalo sna ili loša kvaliteta sna najviše utječe na metabolizam, ali i imunitet te sposobnost organizma da se nosi sa stresom. Zbog toga su ljudi koji premalo spavaju skloniji pretilosti, stresu i srčanim bolestima. Obzirom da već imate iskustva s psihoterapijskim pristupom u liječnju, sigurno vam je poznato da postoji kognitivno-bihevioralni program za prevladavanje nesanice. Svako liječenje nesanice počinje uspostavljanjem dobrog režima spavanja koji se naziva higijena spavanja, a koja podrazumijeva prvenstveno promjene i prilagodbu životnih navika. Tijekom dana treba provoditi neku redovitu fizičku aktivnost i izbjegavati drijemanje.
Na spavanje treba poći uvijek u isto vrijeme i buditi se u isto vrijeme, pa čak i u neradne dane. Prije spavanja ne treba provoditi razbuđujuće aktivnosti: raditi teške poslove, gledati ili čitati napetu ili agresivnu tematiku te konzumirati hranu, alkohol, cigarete i kavu. Istina, alkohol može ubrzati samo uspavljivanje, međutim san je plitak, površan i vrlo često se osoba probudi nakon kraćeg vremena spavanja ili je san vrlo nekvalitetan te se alkohol nikako ne preporučuje. Prostorija za spavanje treba biti dobro prozračena, hladnija, tamna Prije spavanja se može relaksirati toplom kupkom, slušanjem lagane glazbe ili čitanjem laganog štiva. Psihološka pomoć, odnosno kognitivno bihevioralne metode kojima se utječe na misli, ponašanje i emocije, mogu mnogo pomoći posebno kod osoba kod kojih ne postoji ili nije ustanovljen uzrok nesanice. Dobra relaksacija, koja uključuje pozitivna razmišljanja ili zamišljanje ugodnih i lijepih slika vodi bržem uspavljivanju. Ujedno, konstruktivnim razgovorom s psihoterapeutom može se i pronaći uzrok neke unutarnje, možda nesvjesne, tjeskobe koja je uzrok nesanice. Kao pomoć, možete uzeti neki od biljnih preparata na bazi korijena odoljena ili valerijane, hmelja ili pasiflore. Po preporuci liječnika možete koristiti i sintetske lijekove, koje stručno zovemo hipnotici, a kliničke smjernice ukazuju da se trebaju primjenjivati ograničeno i što kraće vrijeme. Samo ovako ograničenom i dobro kontroliranom primjenom hipnotici mogu biti vrlo korisni lijekovi uz istodobno najmanju mogućnost nastanka nuspojava. Svako dobro!