Nestabilna angina pectoris

Poštovani Dr

Imam 61g.
Godine 2014 u 8 mj. učinjena mi je CABG X2.koja je ustanovljena koronarografijom.Od terapija lijekovima koristim Concor 2.5mg ujutro ,Preductal MRX2,Rosuvastatin 20mg,Cardiopirin 100 x1 i Valnorm 80mg x1,Alopurinol i NTG spray po potrebi.

Diagnoza :Nestabilna angina pectoris non stabilis,Hipertenzija arterija,Dyslipidaemija,Gastriti cronica te Benigna hiperplazija prostate,anksioznost i depresija pa po potrebi uzimam helex 0,25mg.

Osjećao sam se relativno dobro ali kod svake bolesti ma ona bila i viroza ja sam paničio.Dobi sam i crveni vjetar koji nije bio prepoznat pa sam u par navrata imao recidive i sad sam na penicilinskoj terapiji kroz 6 mj Exstecilin.
Imam (valunge) znači odjednom vrućina u glavi i znojenje ničim izazvano.
Tlak mi je do unazad mjesec dana bio normalan uz terapiju ali sad je počeo varirati dobio sam osjećaj slabosti i umaranje.Počeli su i anginozni bolovi češće a prije ih nisam imao. Na ultrazvuk srca idem svaka 3 mj. i vidim da su mi nalazi sve lošiji i lošiji.a i EKG mi je sve lošiji i lošiji.

Nisam prošao na testu Ergometrije.

Moje pitanje je ima li to sve smisla kad očito ta terapija lijekovima nema efekta zbog progresije..Nitko mi ne spominje moju anksioznost i depresiju nije li to uzrok progresije ili sam otpisan.Molim Vas odgovorite mi otvoreno ima li ikakve šanse da poživim ili smo svi sa takvom dijagnozom otpisani,.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Na Vašu sreću učinjeni nalazi ne pokazuju da se radi o progresiji bolesti. U takvim slučajevima rješenje je u kombiniranoj medikamentnoj terapiji koji već uzimate. Temeljem učinjenih dijagnostičkih pretraga nema naznaka da bi promjene na premosnicama ilio na koronarnim arterijama bile takve da bi uzrokovale opisane tegobe. U Vašem slučaju nema mjesta strahu zbog Vaše bolesti. Potrebne su redovite kontrole i pridržavanje uputa liječnika i uzimanje preporučenih lijekova. Sigurno niste “otpisani” s ovim dijagnozama, mogu Vam navesti primjere iz svoje dugogodišnje liječničke prakse, imam veći broj bolesnika koje kontroliram u svojoj kardiološkoj ambulanti 10 godina, 15 godina, 20 godina pa i duže od 25 godina nakon operacije premoštenja koronarnih arterija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?