Radio sam kolonoskopiju prije 2 god. Dijagnoza IBS.
Tada nisam imao krv u stolici, sada imam već neko vrijeme uz povremene grčeve i ne cjelovitu stolicu.

Krv je svijetlija doktor mi je prvo predložio ponovnu kolonoskopiju, nakon toga ipak napravio samo rektoskopiju i rekao da je krvarenje iz “fisure”, što god to bilo.

Mislite li da trebam raditi ponovo kolonoskopiju, makar je uradena prije 2 god.?

Analna fisura može predstavljati dosta veliki problem jer ju karakterizira jaka bol u predjelu čmara za vrijeme i nakon pražnjenja (defekacije). Riječ je zapravo o defektu sluznice ili bolje rečeno ranici, koja je u 90% slučajeva smještena na stražnjoj strani analnog kanala, često odmah neposredno iznad čmara. Fisura uvijek nastaje zbog prejakog tonusa (mišićne napetosti), odnosno jakosti unutarnjeg sfinktera, a nikako zbog tvrde stolice, kako se dugo smatralo. Pojačani tonus unutarnjeg sfinktera razvlači veoma bolno osjetljivu sluznicu analnog kanala i tada i kod normalne stolice sluznica analnog kanala puca i stvara se opisani rascjep sluznice (fisura). Kako je smještena na bolno osjetljivom području, tako svaki akt pražnjenja pojačava bolove, čime se unutarnji sfinkter još više napreže, i to je jedan zatvoreni krug. Zbog bolova pacijenti često odgađaju stolicu, što naravno još više pogoršava stanje. Jaki bolovi, kao da se nalazi užarena kuglica na čmaru, nije prisutna samo za vrijeme pražnjenja, nego nažalost traje i satima nakon toga. Osim ovog upadljivog simptoma analne fisure, često je prisutno kvarenje na toaletni papir, kao i prisustvo jednog čvorića (koji se uvijek nalazi neposredno iznad fisure), veličine zrna graška ili malo veće, koji je na dodir bolno osjetljiv.

Liječenje analne fisure je veoma jednostavno i izrazito učinkovito – cilj je smanjiti tonus unutarnjeg sfinktera i pacijentu ukloniti tegobe. U proktološkoj ambulanti analna fisura može se uspješno liječiti metodom tzv. analne dilatacije. Izvodi se ambulantno u lokalnoj anesteziji i traje oko 5–10 minuta. Zahvat je potpuno bezbolan bez komplikacija. Nakon analne dilatacije, već sutradan pacijent je bez bolova, a za 4–6 tjedana fisura spontano zaraste i nestaje. Obratite se svom obiteljskom liječniku koji će vas uputiti na daljnje liječenje. U ovom času se čini da nije potrebno ponovo raditi kolonoskopiju, pa ponovo zatražite mišljenje liječnika koji vam je izvodio rektoskopiju (ili koji će vam liječiti fisuru) za savjet u kojem vremenskom periodu biste trebali ponoviti kolonoskopiju ili zatražite mišljeje obiteljskog liječnika o preporuci izvođenja kolonoskopije obzirom na vašu dob i eventualnu pojavu drugih kliničkih simptoma vezanih uz funkciju crijeva.

Uvjeti za nastanak fisure su različiti faktori koji dovode do pojačanog tonusa unutarnjeg sfinktera, kao što je pretjerana tjelesna težina, sklonost trombozi, loš način prehrane, dugo sjedenje, uzimanje laksativa i sve drugo što otežava akt pražnjenja i normalnu cirkulaciju u tom području. Obzirom na raniju dijagnozu IBS-a, osobitu pažnju posvetite odgovarajućoj prehrani i aktivnijem načinu života. Svako dobro!