Hypertensia arterialis sydropenia

Dobar dan, poštovani doktore/ice, imam 22 godine, 97kg, 1,76 cm – nezaposlen.

Od 2013 godine imam povišeni RR, te godine sam imao 132,2 kg, u 5 mj. me jako puknio tlak i krenula jako krv iz nosa
ORL=tamponada,

3 dana nakon tamponada ex, efedrin mast 3%, uputiti pedijatru.

Pedijatrija dijagnsticirala hypertensiu, KKS, djelomično uredno.

Šum na srcu 2/6, EKG: Synus tahycardia, RR =220/120, cor akcija:110/min,

izdana th= Enap 10 mg 2×1,
Normabel 2×1 5 mg,
concor-cor 2,5 mg 2×1.

Reducirana dijeta, kcal ne više od 1000/dan, bio ja na dijeti i skinio kg, sa 132,2, na 96,4, visina 1,76,.
U dijeti kao ispomoć da brže smršavim dobio ensuru plus od liječnika obiteljske medicine.

2016. godine u 11. mjesecu LOM me uputila nefrologu na pregled jer kako navodi bio sam premlad za Normabel.

Nefrolog, potvrdi dg: Hypertenisa arterialis sydropenica, 170/69 cor akcija 90/min, tonovi jani, ubrzani, šum srca i dalje prisutan 3/6,

Normabel 5 mg, 2×1 i dalje
Enap ex, uvodi se Trimplixan,
Concor 2,5mg, uvi se 5 mg,

Također preporučene pregledi, KKS, hormoni štitnjače, pregled očnog stražnjeg segmenta, CD, krvnih žila bubrega , UZV abdomena,

sve uredno,

Prije kontrole kod nefrologa dr, lom-a mi ukida Normabel jel sam kao premlad, od tada nekada imam jake napade bijesa i drhtavice.

U 6 mjesecu 2017. ponovno s nalazima kod nefrologa,

RR=200/100, cor akcija 110/min, šum srca 3/6, iznad aorte, TT97, 1KG
ostavljena th, prpeporučen UZV srca, što više, iskreno, nisam ni imao živaca raditi jer dosta mi tih pretraga.
Meni je RR i dalje povišen, pogotovo kad trebam doktoru, imam traumu od tlakomjera,
uplašim se i tek onda jako odskoči, ovako kad sam mjerio u ljekarni je u granicama normale 140/70- 160/90, tako bude na desno, a na lijevoj 150-160/90.
MolimVas recite je li to ima ikakve šanse/nade da se taj tlak i šum srca izlječe/zalječe?
Inače, djed mi boluje od povišenih vrijednosti RR-a.

Nekad mi jako lupa srce,
onda se onako na 1-2 sekunde onako kao zgrči i stoji, jako mi se počne vrtjeti u glavi, onda pusti, bude kao neko olakšanje, počne opet jako udarati i nakon 3-4min opet
i dan danas, kad sam bolestan/prehlađen, mi zna krv iz nosa.
Molim Vas više ima li tu ikakve pomoći ili ću morati dok sam živ gutati te tablete? I može li biti na psihičkoj bazi, od straha ili sl, napominjem da sam dosta izložen stresu.

Hvala.

19.9.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

potrebno je napraviti dijagnostičke pretrage koje su preporučili liječnici. Svrha dijagnostičkih pretraga je ustanoviti uzrok arterijske hipertenzije. Arterijska hipertenzija može biti esencijalna, što je u većini slučajeva ili sekundarna, što je u manjem broiu slučajeva. Arterijska hipertenzija se ne može izliječiti sama od sebe, znači, potrebno je uzimati antihipertenzivnu terapiju po preporuci liječnika. Treba napraviti UZV srca i zbog šuma na srcu i zbog arterijske hipertenzije. Potrebno je nastaviti s redukcijom tjelesne težine. Redukcija tjelesne težine također dovodi do sniženja krvnog tlaka. Potrebna je i redukcija soli u prehrani.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]