Aritmije

Poštovani,
imam 35 godina, ženska osoba, nedavno sam radi ventrikularnih Es nosila holter, točnije u 9. mj .o.g., gdje je zabilježeno 900 izoliranih ves Es, ultrazvuk srca rađen takođe u 9. mjesecu, sem minimalnog pmk sve drugo uredno, ergometrija rađjena 03.11.2019. ekg i klinički negativna na ishemiju… prominila sam terapiju, sa Ormidola 25 presla na Propranolol 2×20 dnevno… međutim, odnedavno imam trzaje, pulsiranje mišića po cijelome abdomenu… tako sam jučer osjetila pulsiranje, tj. trzanje na desnoj dojci uz sredinu prsnu koša, a nakon toga isto takvo trzanje na desnom boku… čitajajuci po netu, naišla sam na fibrilacija atrija (aritmiju) i uhvatila me panika da to trzanje nije možda takva aritmija. Kolko je moguće da se radi o tome, obzirom da je ultrazuvk i holter ekg učinjen prije tri mjeseca, a ergometrija prije mjesec dana i obzirom da je srce strukturalno zdravo… kolko je moguće da mlađe osobe imaju fibrilaciju atrija? Ima li mjesta panici i bih li trebala holter ponoviti i kolko često se holter ponavlja?

11.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

nemate razloga za zabrinutost. Učinjene dijagnostičke pretrage su dobre, osim manjeg broja ekstrasistola na Holteru. Vi sigurno nemate fibrilacija atrija, koja se rijetko javlja u mlađoj dobi. O tome kada treba ponoviti Holter EKG treba odlučiti Vaš liječnik. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]