Anksioznost

Poštovani,

više ne znam kome da se obratim pa Vas molim za mišljenje i savjet. Već nekoliko mjeseci imam problem s preskakanjem srca, posebno u večernjim satima, tj. kada legnem u krevet. S kardiološke strane je sve uredno. Postala sam opterećena s osluškivanjem srca i ”očekivanjem napadaja” preskakanja.
Isto tako, svaki tjedan osjećam neke druge simptome, primjerice jedan tjedan me bolio trbuh pa za nekoliko dana prestalo, zatim sam osjećala ”probadanje” u prsima, pa u ramenima… navečer popijem Helex 0,5 ali on mi ne pomaže da se naspavam, čak mi još više pogoršava doživljaj preskakanja srca kada se tijelo ”ohladi”. Cijeli život imala sam normalno povišenu temperaturu oko 37 do 37,3 i tako sam odlično funkcionirala. Već nekoliko mjeseci temperatura mi je ”snižena” bude ispod 36,5, što za mene nije normalno stanje. Počela sam strahovati od noći i spavanja jer imam osjećaj da mi se jako spusti temperatura i tlak i uz to imam stalnu anksioznost. Je li moguće da su svi simptomi na psihičkoj bazi, tj. može li se fizičko preskakanje srca izazvati razmišljanjem i očekivanjem ”napada”? Imala sam zadnjih godinu dana puno stresnih situacija, ali za njihova trajanja nisam imala tegobe. Sada, kada se sve smirilo, sam počela ovo doživljavati što mi je sumnjivo. Imam 27 godina i ne pušim, ne pijem alkohol, normalne sam težine i trudim se što više fizički aktivirati. Kako mi Helex ne pomaže pri smirivanju ”anksioznosti i straha” uvečer, molim vas preporuku za neki drugi lijek, možda Praxiten? Isto tako me zanima stvara li se ovisnost ako nekoliko mjeseci pijem jedan, a zatim drugi lijek ove vrste, tj. ”poništava” li se tolerancija ili ona uvijek ostane? Prije sam pila Oksazepam 15 do 20 mg i mislim da mi je bolje odgovarao. Napominjem da ne pijem visoke doze lijeka. Maximalno 1 mg Helexa na dan, a kutija mi traje po 2-3 mjeseca, što znači da ne pijem baš svaki dan.
Zahvaljujem se,
Lp

22.1.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

navedene smetnje mogu biti i vjerojatno jesu psihogene prirode. 

U svojim odgovorima uvijek ističem da ovim putem ne dajem preporuke o uzimanju lijekova, osobito ne tako da Vi to sami kombinirate. Propisivanje lijekova zahtijeva ozbiljan pristup i mogu se odrediti tek nakon kliničkog pregleda liječnika/psihijatra. 

U tom smislu svakako preporučam da se javite na psihijatrijski pregled kako bi se odredila diferentnija terapija (ne samo anksiolitik), a bilo bi preporučljivo i uključivanje u psihoterapiju. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]