Psihicki problem..

Poštovani,

Pokušaću da Vam ukratko objasnim šta mi se dešava, kakve probleme imam..

Ovako, imam 28 godina, živim u vanbračnoj zajednici tri godine i prvi psihički problemi su mi se počeli javljati prije nekih godinu i po do dvije (ne mogu precizirati tačno). Pocelo je sa nesanicom, po par dana nisam mogao spavati. Kako je vrijeme prolazilo češće mi se javljala nesanica. Isto tako sam gubio interesovanja za hobije, druženje. Po čitav dan provedem u sobi uz laptop, telefon i slično. Imam osjećaj da teško mogu pokazati emocije (zato veoma rijetko komuniciram i sa djevojkom s kojom živim, bude dana da ne progovorim ni riječi).

Stalno sam neraspoložen, zabrinut i u strahu nekakvom. Poceo sam cesce da konzumiram alkohol.
Zadnjih pola godine (malo vise) sam da tako kažem “opterećen” brzim prolaskom vremena (osjećaj da brzo starim, da vrijeme previše brzo prolazi). Kada vidim starije osobe, kontam kako ih je brzo vrijeme pregazilo (pa se onda kod mene pojavi strah, panika). Nekada imam osjećaj kao da vidim ljude drugačije, kao da ih posmatram iz nekakve druge dimenzije (ne znam tačno kako da to objasnim).

I u sadašnje vrijeme mi se javi nesanica, ali isto tako bude dana da mogu spavati i da sam stalno pospan.
Naravno i sada nisam raspoložen, ništa mi se ne radi, depresivno se ponašam, ponekad imam osjećaj pritiska (jer ne znam šta da radim, kako da mi nestanu te negativne misli i slično).

Molio bih Vas za Vaše mišljenje o mome problemu i Vas savjet šta da radim?

Hvala Vam unaprijed,
lijep pozdrav.

24.3.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani, 

moguće je da se kod Vas radi o depresivnom poremećaju s pridruženim anksioznim smetnjama. Svakako bih preporučila da se javite psihijatru kako bi se detaljnijim pregledom moglo utvrditi je li potrebno uključivanje medikamentozne terapije uz psihoterapiju, koju svakako preporučam. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]