Arterijski tlak i lijekovi

Poštovani..
Mama (63) je prije 1 god imala blaži moždani udar te joj je tada ustanovljen problem s visokim tlakom+šećerna bolest tip 2. Pila je tablete Prilen no nakon izvjesnog vremena ni 2 tablete na dan više joj nisu pomogle te bi tlak i dalje bio visok. Završivši na hitnom prijemu zbog visokog tlaka dr joj prepisuje druge tablete Amonex u kapsulama od 10mg+Nebilex. Od tada nakon popijene terapije njen tlak pada na 103/60,,106/62 te ima slabost,vrtoglavice,omaglice. Požalila se lječnici te ju lječnica upućuje da popije 1Prilen te joj prepisuje slabiji Amonex i u terapiji ostavlja Nebilex navodivši da bi to bilo pola terapije Amonexa od 10mg . Mama
sada pije tu terapiju no tlak je i dalje niski i navodi iste probleme kao ranije. Inače je mamin tlak ujutro prije terapije dobar bude oko 126/78 a nakon terapije se sroza. Problem s visokim tlakom uobičajno joj se javlja u kasnim popodnevnim satima a dr navodi da terapiju treba piti ujutro a po potrebi dodatnu tabletu Prilen+Amonex popodne. S obzirom da joj je tlak prije lijekova uredan a jako padne nakon lijekova i uistinu ima poteškoće s vrtoglavicom ,slabošću,omaglicom nakon popijene terapije što nam je činiti? Molim Vas za pomoć i uputu što bi smo trebali napraviti kako bi se mami odredila odgovarajuća terapija! LP i unaprijed se zahvaljujem

5.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Vaša mama sada uzima 3 lijeka za snižavanje arterijskog tlaka, a od njih nebivolol snižava i srčanu frekvenciju. Savjetujem da se mami učini 24-satni holter tlaka kako bi se točno odredile oscilacije tlaka danju i noću , te odredila odgovarajuća terapija. Porazgovarajte s liječnicom o tome da mama za sada uzima uvečer lijek za snižavanje tlaka u odgovarajućoj dozi, a ukoliko je i dalje potrebno da uzima nebivolol, taj lijek se uzima prijepodne. Provjerite i srčanu frekvenciju. Ukoliko njezina liječnica ne može vašoj majci regulirati tlak, treba je uputiti u ambulantu za arterijsku hipertenziju.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Spavanje

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Potključna arterija

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Tjelesna aktivnost

Nekompaktna kardiomiopatija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

KOPB

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]