Imala sam COVID-19 i od tada ne prestaju neki neugodni simptomi, što mi preporučate?

Imala sam koronu, što mi je izazvalo ogroman stres. Od 6.dana javio mi se osjećaj pritiska u prsima, koji se pogoršava dok ležim, tj spavam, pa se učestalo budim s osjećajem nedostatka zraka i osjecajem panike. Ujutro imam ubrzano lupanje srca, neku čudnu mučninu i osjećaj straha. Bila sam na pregledu nakon izlaska iz izolacije, gdje su mi napravili krvne pretrage, ekg i rtg pluća. Doktor je rekao da su svi nalazi uredni, ali mi je kao terapiju prepisao Medrol od 32mg uz postupno smanjenje za 4 mg na svaka 2 tjedna. Liječnik opće medicine mi je rekao da na temelju dobrih nalaza ne bi preporučio uzimanje Medrola, već da se konzultiram sa pulmologom. No, dok čekam red, moje tegobe me muče, u toku dana dosta zijevam kao da hvatam zrak, dok vani pješačim osjećam se dobro, ali čim legnem uvečer i krenem tonuti u san, osjećam se užasno. Zbog sklonosti anksioznim problemima, možda bih to pripisala i tome, ali ne znam onda zašto mi se to javlja samo dok spavam. I jako me brine preporučena terapija usprkos dobrim nalazima.

12.1.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Iz navedenog je potpuno nejasno zašto Vam je preporučen Medrol. Savjetujem da pitate specijalista koji Vam ga je perepisao. Ukoliko Vam je uredan nalaz na plućima, kao i saturacija krvi kisikom, nema jasne medicinske indikacije za uzimanje kortikosteroida. Ukoliko imate osjećaj lupanja srca, učinite 24-satni holter srca koji će objektivno pokazati da li se registriraju kakvi poremećaji ritma srca koji se znaju javiti kod pojedinih bolesnika u tijeku ili nakon infekcije korona virusom. Također se kod nekih pacijenata javlja anksiozni poremećaj, a u čemu Vam može pomoći razgovor s vašim liječnikom koji će odrediti da li Vam treba propisati lijek za ublažavanje navedenih simptoma.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

COVID-19

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Depresija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

COVID-19

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

Bol

Bol u glavi i vratu – koje pretrage trebam napraviti?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?