Imala sam COVID-19 i od tada ne prestaju neki neugodni simptomi, što mi preporučate?

Imala sam koronu, što mi je izazvalo ogroman stres. Od 6.dana javio mi se osjećaj pritiska u prsima, koji se pogoršava dok ležim, tj spavam, pa se učestalo budim s osjećajem nedostatka zraka i osjecajem panike. Ujutro imam ubrzano lupanje srca, neku čudnu mučninu i osjećaj straha. Bila sam na pregledu nakon izlaska iz izolacije, gdje su mi napravili krvne pretrage, ekg i rtg pluća. Doktor je rekao da su svi nalazi uredni, ali mi je kao terapiju prepisao Medrol od 32mg uz postupno smanjenje za 4 mg na svaka 2 tjedna. Liječnik opće medicine mi je rekao da na temelju dobrih nalaza ne bi preporučio uzimanje Medrola, već da se konzultiram sa pulmologom. No, dok čekam red, moje tegobe me muče, u toku dana dosta zijevam kao da hvatam zrak, dok vani pješačim osjećam se dobro, ali čim legnem uvečer i krenem tonuti u san, osjećam se užasno. Zbog sklonosti anksioznim problemima, možda bih to pripisala i tome, ali ne znam onda zašto mi se to javlja samo dok spavam. I jako me brine preporučena terapija usprkos dobrim nalazima.

12.1.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Iz navedenog je potpuno nejasno zašto Vam je preporučen Medrol. Savjetujem da pitate specijalista koji Vam ga je perepisao. Ukoliko Vam je uredan nalaz na plućima, kao i saturacija krvi kisikom, nema jasne medicinske indikacije za uzimanje kortikosteroida. Ukoliko imate osjećaj lupanja srca, učinite 24-satni holter srca koji će objektivno pokazati da li se registriraju kakvi poremećaji ritma srca koji se znaju javiti kod pojedinih bolesnika u tijeku ili nakon infekcije korona virusom. Također se kod nekih pacijenata javlja anksiozni poremećaj, a u čemu Vam može pomoći razgovor s vašim liječnikom koji će odrediti da li Vam treba propisati lijek za ublažavanje navedenih simptoma.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]