Imam bolove u grudima, možete li mi objasniti EKG nalaz?

Poštovani,
Imam 21 godinu posljedna 4 mjeseca imam bolove u prsima koje se javljaju vecinom u odmoru, osjecaj probadanja je najcesci a nekada imam osjecaj stezanja ispod lijeve i desne grudi koje se pogorsava sa dubokim udisajem, bol u prsima nije lokalizirana malo je lijevo malo desno malo u sredini,svakodnevno treniram i nemam problema, pušač sam 4 godine u prosjeku kutije dnevno.Od pretraga sam napravio EKG i KKS
Nalaz EKG: cor: akcija ritmična, tonovi jasni, šumova ne čujem pulmo: vezikularno disanje bez pat zvukova EKG: SR, fr 113/min, uredna el os, bez dinamike ST-T segmenta, uredna progresija R vala u prekordijalnim odvodima, urednih intervala i valova
Nalaz KKS:- Leukociti: 7,00, K – Eritrociti: 5,59, K – Hemoglobin: 161,00, K – Hematokrit: 0,48, K – MCV: 86,40, K – MCH: 28,80, K – MCHC: 333,00, K – RDW: 13,60, K – Trombociti: 273,00, K – MPV: 8,90, S – Glukoza: 4,80, S – Urea: 3,80, S – Kreatinin: 86,00, S – Urati: 485,00, S – Ukupni bilirubin: 13,00, S – Kolesterol: 6,70, S – Trigliceridi: 1,40, S – GGT: 30,00,
Da li ima potrebe za daljnje pretrage,unapriked hvala.

22.7.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Nalazi ukazuju da imate povišen kolesterol, a u EKG nalazu nešto veća je srčana frekvencija (moguće od straha). Tegobe koje opisujete su nespecifične i mogu biti posljedica koštanomišićnih smetnji. Ukoliko intenzivno trenirate, preporučujem da obavite ergometriju /test opterećenja/.

Trebate prestati pušiti. Pridržavajte se mediteranskog stila prehrane.

Lijep pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]