Imam oscilacije tlaka pa me zanima što savjetujete vezano za taj problem

Poštovani,
imam 52 godine i pijem od 2004.g.Atenolol 50 mg tj. prvo sam pila 25 mg pa zbog pada tlaka doktor mi je rekao da smanjim i tu dozu. Atenolol mi je prepisan zbog brzih otkucaja srca (100) i tad mi je bio malo povišen tlak. Dobro podnosim taj lijek. Međutim u zadnje 3 g.a kako sam u pred menopauzi, (mjesečnice neredovite) zna mi se dogoditi da mi se krvni tlak naglo povisi na 140/90, nekad i više. Tad osjetim vrtoglavicu ili mi se povećaju otkucaji srca na oko 100.Inače imam normalan tlak(valjda ta doza Atenolol djeluje). Ponekad imam pritisak u prsima ili podlakticama i tada izmjerim tlak i bude povišen. Mene zanima trebam li možda povećati dozu Atenolol na 25 mg ili dobiti još koji lijek koji bih pila uz ovaj? Atenolol mi pomaže, ali ne znam je li trebam povećati dozul, nastavit ću ga piti. Moja dr. obiteljske medicine smatra da mi nije potreban uz ovaj i drugi lijek. Prije 3 g. nosila sam holter ekg i bilo je povišenih otkucaja srca(120),obavila sam i uz srca, taj je nalaz bio dobar.
Što mi vi savjetujete vezano za nagli skok tlaka koji mi se zna dogoditi i vezano za doziranje lijeka koji uzimam?
Lp,

31.7.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Ukoliko imate i dalje ubrzan pulsa, možete povećati atenolol na 25mg dnevno. Učinite 24-satni holter tlaka jer će se po njemu moći ustanoviti kakao je reguliran tlak i da li je potrebna dodatna terapija. Također učinite ergometriju (zbog subjektivnih tegoba) i provjerite laboratorijske nalaze (CRP, KKS, TSH, lipidogram, K, Na, GUK, AST, ALT, GGT, bilirubin, kreatinin, urati, urin).

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]