Imam povišen arterijski tlak i imao sam moždani udar. Ponekad mi se pojavi oteklina na lijevoj nozi. Molim Vas savjet.

Poštovani,
trošim tablete za tlak prylar 5mg/5 mg svaki dan ujutro
i prosječni tlak mi je 140/75 lijek mi je propisao privatni liječnik.
imao sam prije 12 godina moždani i lijeva strana mi je bila oduzeta ali uz vježbe bilo je bolje hodam ali malo teže ali oko godinu ili dvije ponekad mi se pojavi oteklina nekad više nekad manje na lijevoj noz na stopalu ne boli me i nije noga opterećena hodanjem,ali više sjedim.
molim savjet i hvala puno

2.9.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Povišen arterijski tlak spada u skupinu rizičnih čimbenika za nastank moždanog udara. Stoga je važno da on bude dobro reguliran. Kod Vas je i dalje sistolički (“gornji”) tlak povišen, odnosno graničnih vrijednosti. Poželjno je da on bude prosječno ispod 140mmHg, ali ne niži od 120 mmHg (ovisi kako podnosite vrijednosti sistoličkog tlaka ispod 130 mmHg). Lijek koji ste naveli je dobar lijek koji ima dvije komponente koje snižavaju arterijski tlak. Jedna od komponenti je amlodipin (spada u skupinu blokatora kalcijevih kanala) koji je vazodilatator i može dovesti do oticanja gležnjeva ili cijelih potkoljenica, osobito pri duljem sjedenju ili stajanju. Kako Vam je bila oduzeta lijeva strana, zbog slabije mobilnosti može biti i oteklina više izražena na lijevoj nozi. Ukoliko se samo javlja na toj strani , a nikad na desnoj, bilo bi dobro da se ipak učini kolor dopler vena i arterija nogu. Treba porazgovarati sa nadležnim liječnikom, odnosno kardiologom, o promjeni terapije ako i dalje bude oticanje prisutno, te korigirati dozu lijeka da se postignu ciljne vrijednosti tlaka. U svrhu što boljeg uvida u regulaciju tlaka preporučuje se učiniti i 24-satni holter arterijskog tlaka.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hematom

Kvrge i bol na stražnjici nakon injekcija – što učiniti?

Neurološki ispad

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Ishemijski moždani udar

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Karotidne arterije

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKarotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]