Molim Vas mišljenje vezano uz moje stanje

Poštovani,

molila bih Vas ako mi možete dati savjet ili svoje mišljenje vezano uz moju situaciju, ne znam više što misliti te sam pomoć odlučila potražiti i putem interneta. Imam 23 godine.
Moji problemi počinju u siječnju 2019. godine nakon oštre boli u prsima koja se pojavila odjednom i pojačavala pokretima. U protekloj godini više sam puta radi toga bila na hitnoj (uvijek sve uredno, jedino ekg sves, rečeno da je od kralježnice, pri zadnjem posjetu da je neki kostohondritis? Pripisan mi je Nalgesin i rečeno da ce proći, a ako ne, da dođem na injekcije kortikosteroida), nisam nikad otišla. Tu su se razvili i napadi panike i anksioznost, najviše vezani za srce i straha od smrti. Obavila sam sve pretrage vezane uz srce: uzv, holter i ergonometriju. holter zabilježio ves i sves, ali rečeno mi je da je sve uredu jer su u malom udjelu, sves 1%. ergonometrija uredna, bez poremećaja ritma. Možete li mi obijasniti nalaz srca (radila uz ovaj još i ultrazvuk, rečeno mi je da je uredan? Uredne su dimenzije srčanih kaviteta. LV uredne debljine stijenki, očuvane kontraktilne sposobnosti. nema regionalnih ispada. EFLV je oko 65-70%. morfološki su sve valvule uredne. Postvalvuarno uredna širina aorte. AV je trolisna održanog sistoličkog protoka AR o. Pri koapataviji kuspisa registrira se u tragu MR u razini valvule. dijasistolička funkcija normalna E/e = 7,3. TR u tragu, PH nema. VCI 12 mm uredno resp kolabira. Procjena jw tlaka u DA 0-5 mm Hg. Perikard je uredan. Nema vidljivih intrakardijalnih tromba unutar kaviteta. DV uredan, TAPSE 22 mm, normalna longitudinalne kinetike.
Takoder, obavila sam i slikanja kralježnice i prsne kosti te pregled fizijatra i terapije, koje nisu pomogle, a nalazi uredni.
Uglavnom, bol ima bolje i loše dane te mi često kad izravnam leđa pukne u prsima, kao kad ispucate vratom. Bol je izraženija kod pokreta tijelom, gornjim djelom tijela. Bol je također u gornjem djelu leđa, kod lopatica u tom području najviše. Jedan dan kad sam ustala od stola, kad sam izravnala leđa, ondje gdje mi inače popuca me uhvatio neki grč te me naglo krenulo boljeti, nisam mogla udahnuti jer je boljelo, nisam mogla pomaknuti tijelo jer je boljelo te kad sam pritisnula na to boljelo je jako te kao da je bol izbijala na leđa, u ležećem neutralnom položaju sve je bilo okej… Također nekad osjetim aritmije, koje me također zabrinu.
Možete li mi reći, radi li se ovdje o nekim problemima sa srcem? Je li možda neka mana propuštena prilikom ultrazvuka ili pregleda te me to dovodi u opasnost? Da mozda ponovim preglede? Jako me strah, pogotovo da se ne desi nešto kobno, anksiozna sam jako. molila bih Vas za odgovor, hvala unaprijed.

9.1.2020

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

nalazi dijagnostičkih pretraga pokazuju da srce nije uzrok Vašim problemima. Dijagnostičkim postupcima isključena je bolest srca koja bi uzrokovala Vaše tegobe. Potrebno je tražiti druge uzroke boli koje navodite. Anksioznost i panika također doprinose pojavi opisanih poteškoća. Dugotrajno sjedenje tijekom dana uz nepravilno držanje tijela također može uzrokovati navadene tegobe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]