Može li bol u grudima biti znak srčanog udara?

pozdrav ovako da vas pitam imam tek napunjenih 18 godina normalnu tezinu i bavim se sportom skoro cijeli zivot nikad nisan imao problema sa zdravljem prije mozda 2 mijeseca preminuo mi je priatelj od srcanog udara on je imao problema sa srcem od kada je bio mali mozda par tijedana poslije mene je pocelo stezati u prsima i boljeti u predjelu srca otezano disanje i tada sam odusato od treninga i ozbiljno se zabrinuo i prepao otisao sam na hitnu gdje su mi izmjerili tlak pogledali kisik u krvi i napravili ekg srca koji je bio uredan simptomi su prestali par dana i opet se pojavili sve isto bol i otezano disanje narucio sam se na pregled u obiteljskog doktora otisao i naprvila mi je ekg srca poslusala pluca vidila kisik u krvi i dala mi je da napravim kompletnu krvnu sliku sve je uredno simptomi su prestali na duze vrijeme mozda 2 tijedna i krenuo sam opet u teretanu isao sam 3 dana i sve je bilo normalno dok jedne veceri radio sam trening i isao se napiti vode i presijeklo me oko srca poceo sam otezano disati i osjecao umor otisao sam se otusirati i kuci kod kuce sam imao neku nelagodu u prsima i otezano disao opet sam se narucio kod doktora i ispircao mu on je rekao da uzmem brufen i ako me bude boljelo da popijem i da je to sve ja bas previse razmisljam kad me nesto boli i pitao sam ga dali je moguce da dobijem srcani udar ili nesto slicno on mi je rekao da garantira da ne mogu opet su siptomi prestali na 2 tijedna ili vise i opet sam se poceo baviti sportom i tusirati hladnom vodom kao i prije jedan dan sam usao u tus i poslije tusa me zategnulo oko srca i sada opet isto priko dana me zna zaboliti osjecam se umorno i otezano disem brinem se i citao sam po internetu svugdje pise da je ili srcani udar ili krvni ugrusci

2.6.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Vjerojatno su vaše smetnje uzrokovane bolovima u mišićima. Nemojte se tuširati hladnom, već malokm vodom i nemojte piti hladna pića nakon treninga, već ona na sobnoj temperaturi.  Hladnoća dovodi do spazma mišića. Kako biste se umirli i znali da vam je srce zdravo, preporučujemda učinite UZV srca i ergometriju.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

UZV srca

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

UZV srca

Molim Vaše mišljenje za UZV nalaz srca?

Srce

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]