Možete li vidjeti na nalazu je li zalistak slabije razvijen?

Pozdrav,molio bih očitanje nalaza UZV srca za dečka u dobi 19 godina,na kontroli kardiolog rekao da je neki zalizak valjda slabije razvijen,i da imam nekakvog izljeva oko srca,u nastavku vam prosljeđujem moj nalaz ultrazvuka pa me zanima kako vam se čini i dali će se taj zalizak razviti do kraja i povući izljev?
Lijevi atrij 1.9-4.0(4.34cm)
Korijen aorte 2.0-3.7(3.15)
Separacija kuspisa 1.5-2.6(2.23cm)
Desni atrij 2.8-4.0(3.00cm)

Lijevi ventrikul(dijastola) 3.5-5.6(5.91cm)
Septum(dijastola)0.7-1.2(0.79cm)
Stražnji zid(dijastola)0.7-1.2(0.92cm)
Desni ventrikul(dijastola)0.7-2.6cm(3.02cm)
Lijevi ventrikul(sistola)2.6.-4.2cm(4.47cm)
Septum(sistola) 1.31cm
Stražnji zid(sistola)1.58
FUNKCIJA LIJEVOG VENTRIKULA
EJEKCIJSKA FRAKCIJA:55-60%
FRAKCIJA SKRAĆENJA:31.11%
KONTRAKTILNOST LV:uredna
SRČANE STRUKTURE:
AORTNA VALVULA:trikuspisna,morfološki i funkcionalno uredna.
MITRALNA VALVULA:morfološki uredna,uz manji sistolički “kinking”!u LA sa blagom mitralnom regurgitacijom gr 2-3+,retrogradne brzine 4.90m/s sa PG=96.05mm Hg
TRIKUSPIDALNA VALVULA:morfološki uredna sa urednom kinetikom i brzinom dijastoličkog protoka te blagom trikuspidalnom regurgitacjom gr 1-2+,retrogradne brzine 2.80m/s sa PG=31.34mm Hg
PULMONALNA VALVULA:trivcijalkna incip PVS/PR
INTRAKARDIJALEN TVORBE:ne nalazim,očuvan integritet IA te IV septuma.
PERIKARD:značajna regresija perikardnog izljeva,preostala 2/4mm u ED/ES)
ZAKLJUČAK:U M-Modu i 2-D slici korijen aorte te vidljivi dio asc.aorte urednih dimenzija i izgleda.Početna dilatacija LA(4.34cm),DV(3.02cm),uz uredne kavitarne dimenzije ostalih srčanih šupljina.Uredna debljina zidova simetrično konfiguriranog lijevog ventrikula.Simetrična segmentalna kinetika sa očuvanom GSF i EF:55-60%,dijastolička funkcija uredna.MAPSE=12mm
OČUVANA GSF desnog ventrikula.TAPSE=20mm
TTE nema vidljivih patoloških intrakavitarnih tvorbi niti diskonuiteta septuma

12.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Prema napisanom postoji blago proširenje srčanih klijetki i lijeve pretklijetke srca, te mala količina izljeva u osrčju za koji kardiolog piše da se smanjuje (vjerojatno je već radnije rađen UZV srca u kojem se opisuje ovaj izljev). Također se opisuje da zalistak u lijevoj strani srca (mitralni) se “savija” (to ne znači da nije razvijen) zbog čega se dio krvi vraća u lijevu pretklijetku. O prognozi izljeva morate razgovarati s kardiologom jer će vam on točno znati reći uzrok izljeva zbog kojeg je nastao i kad očekuje da se povuče (prema napisanom on se već povlači i u maloj je količini).
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiolog

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]