MSCT koronarografija

Poštovani,
Moj suprug na preporuku kardiologa treba obaviti MSCT koronarografiju. Onkološki je pacijent i u sklopu redovnih kontrola 14.4.2021. ide na CT abdomena, toraxa i zdjelice. Brinemo se je li štetno dva puta u kratkom roku ići na CT. Inače zadnjih 5 god svake godine obavlja CT.
Obavio je uzv srca (hipertenzivna bolest srca),dopler karotida, rtg srca i pluća, lab pretrage, holter RRa, svi nalazi uredni.
holter EKG (sinus ritam od 47 do 104/min, prosječno 63/min, 3 VES, 8 SVES, bez pauza)
Ergometrija: ergometrija klinički negativna, elektrokaridografski uzlazna denivleacija ST spojnice inferiorno – graničan test.
Molim Vas za mišljenje je li uputno u kratkom roku obavljati dva puta CT i je li neophodna MSCT koronarografija u ovom slučaju.
Lp

12.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kompjutorizirana tomografija (CT) je radiološka slikovna metoda pri kojoj je bolesnik izložen rendgenskom-ionizirajućem zračenju.

Doza zračenja ovisi o veličini napona, veličini površine tijela koja se snima. Ponavljana izloženost ionizirajućem zračenju je kumulativno i time se povećava rizik genskih oštećenja i karcinogenog djelovanja zračenja. Današnji CT uređaji u odnosu na ranije imaju manje doze zračenja. Kod MSCT koronarografije većinom je doza zračenja od 2 do 10mSv.  Prilikom pojedinih CT pretraga (npr MSCT koronarografiji) bolesnik prima i kontrastno sredstvo koje opterećuje bubrežnu funkciju. Stoga se i zbog toga ne preporučuje izvođenje CT-a kontrastnim sredstvom u kratkom vremenskom razmaku zbog opasnosti od akutnog bubrežnog zatajenja.

Kod Vašeg supruga onkolog postavlja indikaciju za CT-om pojedinih organskih sustava kao dijagnostičku metodu u svrhu praćenja maligne bolesti i uspjeha terapije.

Prema navedenim nalazima neinvazivne kardiološke obrade Vašeg supruga,  kardiolog MSCT koronarografijom želi vidjeti da li postoji aterosklerotska koronarna bolest.

Kako navodite: UZV srca je pokazao hipertenzivnu bolest srca,  CD karotida je isključio aterosklerotsku bolest, arterijski tlak je dobro reguliran, holter srca ne ukazuje na značajne poremećaje srčanog ritma, niti znakove miokardne ishemije. Ergometriju je kardiolog opisao kao graničan test koronarne rezerve, bez subjektivnih tegoba (klinički negativna). Mišljenja sam da trebate porazgovarti s kardiologom o odgodi MSCT koronarografije iz svih navedenih razloga (samo graničan nalaz u ergometriji nije uvijek indikacija za ovu pretragu). Ukoliko Vaš suprug nema subjektivnih tegoba koje upućuju na anginu pektoris, te prima svu potrebnu preventivnu kardiovaskularnu terapiju, uputno bi bilo da se ergometrija ponovi za 6 mjeseci.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]