Nesanica,candida

Postovani,imam 24 godine.Pisala sam vam,ali nisam stvarno mogla naci odgovor.Imam problema sa spavanjem još od karantina.Na početku,prije nego sto je sve počelo jako dobar san sam imala,otkako je počeo karantin od marta,sam poremetila ritam spavanja.Nekad spavam 3 sata,nekad 4,nekad 4.5 sati.Uglavnom ili nikako ne spavam ili malo zaspem a ako spavam 8 sati,znam se nekad osjecati jako umorno.Isto tako imam potrebu da idem u kupatilo,poslije toga nema sanse da zaspem.Otisla sam kod kardiolog ljetos 2020,radila sam testove,jer sam 2-3 mjeseca povracala.Jako sam osjetljiva na zvukove,cak i malu buku,mirise.Ali ja ne spavam nekad cak kada je sve tiho.Imam taj nagon plakanja usred noći,gdje ne mogu da se kontrolišem,brinem se kako cu se sutra osjećati ako ne budem zaspala brzo.Ne smijem nikakve tablete da pijem jer mi je jako osjetljiv stomak.Ujutru sam jako neraspolozena,nekad umorna kad imam samo 3-4 sata sna.Data mi je dijagnoza da imam candidu,u početku sam mislila da je to radi candide,ali ja sam i sumnjala na kronični umor(jer se pronalazim u simptomima,sem sto nisam imala temperaturu i kasalj) ili stitnu zlijezdu jer jako cudno gutam,problem je sto sam malo gojazna pa ne mogu to 100% ustanoviti. lp

21.1.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Tegobe koje opisujete nisu kardiološke naravi.
Trebate se javiti psihijatru i neurologu jer se može raditi o anksioznosti kao uzroku nesanice.
Učinite također obradu štitnjače: analizu hormona: TSH, FT3, FT4 i UZV štitnjače, te osnovne laboratorijske pretrage.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]