Srce i ljeto?

Poštovani,
Imam neobično pitanje, no potaknuta nekim vijestima ovo ljeto zanima me mišljenje stručnjaka (kardiologa).
Puno članaka sam pročitala gdje se navodi da je osoba umrla tokom ljeta, pri ulasku i izlasku iz mora, jezera i rijeke.
Zastrašujuće mi je to što su to mlađe osobe, mojih godina, u razdoblju od 20-30 godina.
Moje pitanje je, jesu li zaista vrućine uzrok tome, tj ulazak u hladnije vodu ili su navedene osobe možda imale neku srčanu manu ili oboljenje za koje nisu znali?
Ja sam obrađena sa kardiološke strane, te imam uredne nalaze, srce je strukturno zdravo, no baš sam se uplašila i zapitala kad sam vidjela koliko mladih života je nažalost ugašeno preko ljeta. Zanima me vaše mišljenje? Tj. ako osoba ima strukturno zdravo srce jel i dalje ima razloga za strah?
Lp.
Svako dobro!

14.9.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Velike iznenadne razlike u temperaturama tijela i okoline izazivaju stres na cijeli organizam, jer je potrebna brza prilagodba organizma.
Kad organizam izložimo naglo nižoj temperaturi pri ulasku u znatno hladniju vodu od temperature zraka, dolazi do znatnog ubrzanja frekvencije srca, stezanja krvnih arterija, povećava se krvni otpor.
Takve situacije i za zdravo srce, koje funkcionira kao pumpa, predstavlja veliki napor. Mogu se tada desiti iznenadne aritmije koje mogu biti potencijalno opasne. U velikom emocionalnom i tjelesnom stresu , mogu nastati spazmi arterija koji mogu dovesti do infarkta miokarda ili Takotsubo kardiomiopatije. U slučajevima bolesti kardiovaskularnog sustava, rizik je znatno veći. Stoga se svima preporučuje postepen ulazak u vodu (more, jezero, rijeka) kako bi se organizam prilagodio na razliku temperature. Pri tome treba voditi računa da su često rijeke, jezera znatno hladnije od mora. Što je veća razlika vanjske temperature i vode, treba biti oprezniji pri ulasku u vodu.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]