Visok arterijski tlak

Poštovani, nikako da se pronađe ta tableta koja će mi pomoći u reguliranju tlaka. Sve je počelo prošle godine kad mi je tlak imao prevelike vrijednosti, nekontrolirano veliki otkucaji srca, što je dovelo do panike zbog koje se rad srca nije mogao smiriti. Zadnje što pokušavam je Valtricom 5mg/160mg/12,5mg, ali mi previše snižava tlak po danu. Vrijednosti tlaka mi se dižu iz 19 h pa sam lijek pila u 18h. Toplija su vremena, doktor kaže da ujutro uzmem pola te tablete. a da probam navečer još Moksonidin 0,2mg. Jučer sam u 19h popila prvi Moksonidin, sada je 9,20h i tlak mi je 100/64/61 pa se ne usudim još popiti i Valtricom. Što da radim? Hoću li ipak piti samo pola Valtricoma ili? Hvala

3.5.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

lijek (Valtricom) kojeg uzimate je fiksna kombinacija 3 lijeka, a još Vam je dodao i zasebno lijek iz 4. skupine antihipertenziva. Ako Vam se nakon uzimanja lijeka značajno snizi arterijski tlak do hipotenzivnih vrijednosti, razgovarajte sa liječnikom da razmotri da Vam se propiše kombinacija 2 lijeka (može fiksna, ali u malim dozama te Vam radi bolje regulacije tlaka može propisati 2 puta dnevno). Kako bi se što bolje regulirao arterijski tlak poželjno je učiniti kontinuirano mjerenje tlaka (KMAT) u 24h. KMAT omogućava liječniku mnogo informacija za odabir optimalne terapije. Dok se ne čujete s liječnikom, uzmite do tada pola tbl Valtricoma poslijepodne, a ako sljedeće jutro tlak bude povišen, prijeđite na 1 tabletu. Physiotens izostavite ako tlak bude u granicama normale.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?