Zatajivanje srca

Isprike na dužem postu.
Imam 40g., otac sam dvoje osnovnoškolaca, a prije tri mjeseca na redovitom sistematskom pregledu za posao radio sam Ekg i pronašli su mi fibrilaciju atrija(aritmija s ubrzanim otkucajima). Netipično je što sam se cijelo vrijeme osjećao dobro, osim malo bržeg umaranja i težeg podnošenja napora šest mjeseci prije ovog pregleda, ali to sam više pripisivao ulasku u srednje životno doba i manjoj fizičkoj aktivnosti. Isti dan brojne pretrage na hitnom prijemu i rtg pluća i srca, kao i štitnjača i krvni nalazi manje-više ok, jedino uzv srca pokazuje ekscentričnu hipertrofiju lijeve klijetke i diletaciju lijeve pretklijetke te granično dilatiranu desnu srcanu šupljinu uz graničnu sistoličku funkciju. Zaključak dilatacijska kardiomipatija i obzirom da nismo znali početak FA idem na antikoagulantnu terapiju lijekovima i nakon tri tjedna neuspješna kardioverzija, pa izmijenjena terapija i nova neuspješna kardioterapija nakon 6 tjedana. Nalazi krvi pokazuju da sam nekad (možda prije 6mjeseci, možda 6 godina) prebolio Coxsackie virus kao mogući uzrok problema. Sad sam naručen za 6 mjeseci na RF ablaciju(izolaciju plućnih vena) te mi u otpusnom pismu piše dijagnoza kronično zatajivanje srca, s fibrilacijom atrija. Doktorica mi kaže da ne vjeruje da će ablacijom uspjeti nešto spasiti jer FA traje predugo i dio srca je praktički odumro, pa me zanima što u toj situaciji s ovom dijagnozom mogu očekivati u budućnosti po pitanju kvalitete života, radne i fizičke aktivnosti, kao i samo realno očekivanje životnog vijeka obzirom na moju dob, činjenicu da se osjećam ok i uglavnom imam normalan život. Ako može i informacija koliko mi je dozvoljena sportska aktivnost, smijem li jedno pivo ili čaša crnog vina i slično jer od šoka nisam ništa od toga upitao doktora. lp

9.9.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Naveli ste da sumnjaju da je uzrok vaše dilatativne kardiomiopatije preboljela virusna bolest. Međutim svakako bi bilo poželjno učiniti i koronarografiju (niste naveli da li je učinjena-bilo invazivna ili neinvazivna-MSCT) kako bismo sa
sigurnošću otklonili bolest koronarnih arterija. Također se opisuje ekscentrična hipertrofija lijeve klijetke što može ići u sklopu genetskih oblika kardiomiopatija (da li je među vašim srodnicima bilo već u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi srčanih bolensika ili naglih smrti).
Kardiolog koji vas vodi objasnit će vam sve što vas zanima. Radiofrekventna ablacija kod vas može biti uspješna neovisno o trajanju fibrilacije atrija. Uspjeh između ostalog ovisi i o veličini lijeve pretklijetke i o srčanoj funkciji. Danas lijekovima možemo poboljšati srčanu funkciju. Stoga zauzmite optimističan stav. Što se tiče fizičke aktivnosti, možete obavljati sve uobičajene aktivnosti koje vas previše ne umaraju, ali bi bilo dobro da se njezin intenzitet odredi nakon učinjene ergometrije. Također je važno u obradi ustanoviti da li se uz fibrilaciju atrija javljaju i neki drugi značajni poremećaji ritma ili provođenja srca. S obzirom da ste na antikoagulantnoj terapiji, čuvajte se ozljeda. Alkoholna i gazirana pića za sada izbjegavajte.
Sretno i lijepi pozdrav.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Bolest

Je li moguće da uz dobru krvnu sliku imam neku upalnu bolest u crijevima?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

IHB oznaka na tlakomjeru – što mi savjetujete?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]