EEG

Poštovani!
Molim vas očitanje mog EEG nalaza. Imam 27g. I zbog migrena sam se javila neurologu koji mi je dijagnosticirao migrenu i prepisao maxalt. Uputio me uputio na EEG koji kaže : srednjevoltažna osnovna cerebralna aktivnost je frekvencije 9-10 c/s.
Blokiranje otvaranjem očiju je slabije izraženo. Tijekom cijelog snimanja povremeno se interponiraju sporiji i oštriji valovi frekvencije 6-7 c/s amplitude do 75uv obostrano difuzno, ali bolje vidljivo lijevo centrotemporoparietalno.
Paroksizmalnih izbijanja nema.
Na HV i FS iste promjene.

EEG nalaz: lakše do umjereno difuzno dizritmički iritativno promijenjen sa suspektnom lateralizacijom lijevo centrotemporoparietalno.

Unaprijed se zahvaljujem!!

7.3.2023

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Hvala Vam na pitanju. Elektroencefalogram (EEG) spada u elektrofiziološke metode koje detektiraju električnu aktivnost u mozgu. Živčane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su čitavo vrijeme, čak i prilikom spavanja. EEG pomoću površinskih elektroda bilježi aktivnost živčanih stanica. Promjene u EEG-u ukazuje na trenutnu jaču podražljivost mozga što se slikovito može shvatiti da povremeno struja između živčanih stanica teče ubrzano. EEG snimanje prikazuje trenutačnu funkciju, tj. aktivnost živčanih stanica, te se može mijenjati ovisno o stanju osobe kojoj se snima (neispavanost, umor, glad, uzimanje nekih psihotropnih lijekova, glavobolja i drugo). Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEG-a.

Tijekom snimanja registriraju se valovi različitih frekvencija.. Alfa frekvencija se odnosi na valove koji se normalno javljaju kad smo opušteni, zatvorenih očiju, a blokira se pri otvaranju očiju. Prilikom otvaranja očiju normalno se javlja beta ritam. Paroksizmi koji se mogu vidjeti kod ljudi koji boluju od epilepsije kao znak prekomjernog izbijanja živčanih stanica kod Vas nisu prisutni. Osim beta ritma u EEG-u se mogu javiti i takozvani spori valovi frekvencije od 4 do 7 HZ i oni se kod zdravih osoba javljaju u otprilike 10% EEG snimke.

EEG je dijagnostička pretraga koja ima prvenstveno kliničko značenje u dijagnostici i praćenju epilepsije dok je u drugim neurološkim poremećajima manje specifičan i stoga klinički manje značajna. Vaš nalaz EEG-a nije sasvim sigurno razlog za brigu. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim vas objašnjenje nalaza MR LS.

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Bol u ušima – molim savjet i mišljenje

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]