Osjećam pritisak u glavi, šum u uhu, imam nesanicu. Što da radim da si olakšam?

Poštovani,
Ove godine u veljači sam prebolio covid sa blažim simptomima dok sam dva puta cijepljen prošle godine. Imao sam od prije blagi šum u uhu (nepoznatog podrijetla) za što sam imao preglede prije 10-ak godina, nalazi sve u redu. Nakon covida sam bio umoran, a od srpnja ove godine imam više različitih simptoma koji me pogađaju:
Šum u ušima koji se naglo pojačao (pištanje) koji je sada stalan ali najgore je navečer kad treba zaspat te od tada imam problem sa spavanjem kao i osječaj punoče u uhu kao da mi se nešto pretače što se konstantno javlja kod otvaranja usta kao da mi se unutar uha mjenja tlak. Zbog toga sam često umoran i neispavan. Nisam imao nikakve traume glave niti ozljede. Dalje se javlja pritisak u glavi oko sljepoočnica, osječaj dezorjentiranosti i vrtoglavice, od tada sam počeo osječati i pritisak u prsima kao da mi neko sjedi na istima i kratkoću daha što nije stalno te neko stezanje u grlu kao da mi nešto zapinje. Nemam mučnine, žgaravice niti povračam i jedem normalno. Probava mi je uredna ali sa promjenjivom stolicom.
Tlak mi zna biti graničan sa prvim stupnjem hipertenzije najviši do 140/90 inaće pretežito od 120-135/80-85
Test na sluh uredan
Vratna kralješnica uredan nalaz
Kod orl timpanogram krivulja B
U nosu sluznica hiperemična i hipertrofija obostrano (terapija Nasonex i ispiranje fiziološkom otopinom) kontrola u tijeku. U nosu nema trenutno gustog sekreta. Zbog toga sam radio i kompletni sistematski pregled sve uredno kao i kardiološki pregled (uzv srca ekg i vratne žile, cekam ergometriju i holter, kao što cekam još mr mozga i eeg, dok su simptomi ostali isti
Ne znam da li sam od tog jačeg šuma razvio kakvu ankcioznost zbog čekanja dijagnoze dok se ne osječam depresivno, radim, vježbam a dr. mi je propisao i helex 1x na dan 0.25 mg koji mi nije ublažio simptome jedino što se osječam opuštenije, a istog pijem 30 dana.
Ne znam više što da radim da li bi trebao posjetiti psihijatra iako ne osječam potrebu za tim, također radim posao koji je stresan, te se nemogu izjasniti da li sam ja pod stresom i da li mi je to zbog stresa a zbog simptoma nisam koristio bolovanje odnosno radim sa svime navedenim. Pio sam magnezij, čaj od valerijane, malo regulirao prehranu ali simptomi su ostali, te sam sada malo i zabrinut zbog svega što mi se događa.

3.1.2023

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Kao neurolog prvenstveno ću se usmjeriti na glavobolje koje ste naveli da imate. Većina glavobolja, iako neugodne su bezopasne i reagiraju na jednostavne mjere. Vrlo su česta i većina ljudi iskusit će jednu ili više glavobolja tijekom života.
Glavobolja je definirana kao bol koja proizlazi iz glave ili gornjeg dijela vrata i predstavlja jedan od najčešćih simptoma u medicini. Procjenjuje se da 7 od 10 osoba ima jednu glavobolju svake godine. Intenzitet glavobolje može jako varirati, ponekad su i blage, ali ponekad mogu uzrokovati jake bolove te time onemogućavati osobu u obavljanje dnevnih aktivnosti. Bol potječe iz tkiva i struktura koje okružuju lubanju ili mozak , jer sam mozak nema živaca koje prenose osjećaj boli (bolna vlakna). Tanki sloj tkiva koji okružuje kosti, mišiće, sinuse, oči i uši, kao i tanka tkiva koja prekrivaju površinu mozga i leđne moždine (meninge), arterija, vene i živaca mogu biti nadraženi i uzrokovati glavobolju. Ponekad je teško opisati simptome glavobolje, ali neki uobičajeni opisi uključuju osjećaj stiskanja, probadanja, tupe boli, lupanja.
Simptomi se mogu javljati stalno ili u epizodama. Bolovi mogu biti locirani i na jednom dijelu lica ili glave, ili generalizirani zahvaćajući cijelu glavu. Tegobe nastaju spontano ali mogu biti i isprovocirane nekim čimbenicima poput tjelesne aktivnosti, stresnih situacija i slično.
Glavobolja se može pojaviti kao izolirana epizoda ili može biti kronične prirode. Ponekad je povezana s mučninom i povraćanjem što se posebno odnosi na glavobolju od migrene.
Postoji nekoliko različitih uzroka glavobolje. Primarni glavobolje su rezultat su temeljnog procesa u mozgu. Primjeri uobičajenih primarnih glavobolja su migrena i tenzijska glavobolja.
Sekundarne glavobolje su one koje nastaju zbog određenih stanja, lijekova i bolesti. Primjeri sekundarnih uzroka glavobolje uključuju: glavobolja uzrokovana zlouporabom lijekova, glavobolje koja se javljaju nakon trauma glave, upale sinusa, zbog visokog krvnog tlaka, dehidracije i drugih stanja.
Većina glavobolja nisu simptomi bolesti opasnih po život te u većini slučajeva glavobolje nestaju u roku od 48 sati. Međutim, trebali biste kontaktirati liječnika ako imate glavobolju nakon traume glave, glavobolju koja je intenzivna kao nikad do sad, imate glavobolju koja traje više od dva dana ili koja jača intenzitetom te ako su se javili sljedeći simptomi:
-visoka temperatura
-gnojni iscjedak iz nosa i grla
-povraćanje
-ukočenost lica
-nerazgovjetan govor
-slabosti jedne strane tijela
-gubitak vida

Ako glavobolje traje više od 15 dana u mjesecu tijekom razdoblja od tri mjeseca govori se o kroničnoj glavobolji. Osobe koje boluju od kronične glavobolje trebali bi konzultirati svog liječnika zbog dijagnostičke obrade ali i liječenja.

Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom. Želim Vam svako dobro i čuvajte se.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija ZB (3)

Stope visokog krvnog tlaka kod djece gotovo su se udvostručile u posljednja dva desetljeća

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteGlobalna pojavnost visokog krvnog tlaka među djecom i adolescentima gotovo se udvostručila tijekom proteklih 20 godina, upozorava najveći pregled istraživanja ikad proveden na tu temu. Stručnjaci ističu da je porast hipertenzije u mladih posljedica kombinacije nezdrave prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i sve veće učestalosti dječje pretilosti. Sve više djece ima visok tlak – stručnjaci upozoravaju […]

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?