Kalorije

Pozdrav.Imam jedno pitanje koje me muci.Na koji nacin se racuna brojanje kalorija?tj. Npr.Ako ja ustanem u 11 ujutru i lijezem u 2 posle ponoci da li sam sagorio i te kalorije od ponoci do ta dva sata za dan ranije ili za sljedeci dan?tj.Da li se kalorije broje od ponoci do ponoci ili npr.kad se probudis to je novi dan i brojanje kalorija traje sve dok ne zaspes.?Ja sam uvijek tako isao brojim kalorije koje sagorim sve dok ne zaspem.Npr.Ako sam sjedio ili vjezbao nesto od ponoci odnosno od 12 sati navecer do ta 2 sata posle ponoci da li sam sagorio kalorije za dan prije ponoci tj. Prethodni dan ili za ovaj sljedeci dan kad se probudim? I jos jedno pitanje. Posto imam lose navike spavanja ako legnem u 3 sata nocu ili u dva i probudim se u 11 da li sam sagorio spavajuci kalorije za prethodni dan ili za sljedeci dan koji je nastupio?? Eto mozete li mi ta pitanja odgovorit.Svako dobro.

20.11.2018

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,

Bojanje kalorija vrši se za jedan dan – od ustajanja do lijeganja. To naravno ne znači da su se one sagorjele u tom razdoblju, budući da to ovisi o sadržaju i tempiranju posljednjeg dnevnog obroka.

Teško je točno procijeniti koliko ste kalorija sagorjeli vašim noćnim vježbanjem jer to ovisi o intenzitetu treninga i količini unesenih kalorija. Kalorije se ne mogu trošiti unaprijed kako ste naveli, ako je unos energije normalan, ona se troši metabolizmom i tjelesnom aktivnošću. Ako potrošite više nego što ste unjeli, tijelo poseže za vlastitim zalihama.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi