Poštovani,
vadio sam krv i krvna slika mi je dosta loša npr..urati su mi 440 H umol/ masnoce su mi isto povisene primjer trigliceridi 3.9 kolesterol 6.6 AST mi je 51 ALT 115 GGT 51 jetreni enzimi su mi oduvjek bili losi al brine me mogucnost gihta mladic od 30 godina sam ….planiram sada ubaciti samo alkalne smutije od krastavaca brokulu kelj itd par dana da provjerim te urate zanima me da li sam razvio giht i sto da radim’ Hvala

Poštovani,
Niste naveli kako ste hranite i imate li prekomjernu tjelesnu masu. Moguće je da su Vam nalazi poremećeni uslijed načina života i neadekvatne prehrane pa će usvajanjem zdravih navika biti moguće normalizirati sve navedene parametre.
Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Debljina i neprikladna prehrana mogu povećati rizik od razvoja gihta.
Hrana bogata purinima povećava razinu mokraćne kiseline u tijelu. Izbjegavanje uzimanja takve hrane rezultirati će smanjenjem razine mokraćne kiseline u organizmu te smanjenjem inteziteta simptoma kod osoba oboljelih od gihta.
Čimbenici koji mogu «pomoći» u razvoju bolesti su:
• pretilost – mnoge osobe koje imaju giht imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretile
• alkohol- akutni napadi gihta često su rezultat pretjerivanja sa unosom alkohola
• prehrambeni purini- konzumiranje hrane bogate purinima (meso, riba) može uzrokovati napadaj gihta
• gladovanje ili niskokalorična prehrana – razina soli mokraćne kiseline u krvi može porasti kada se usljed gladovanja razgrađuju proteini u organizmu
• bolesti bubrega – bilo koja bolest koja utječe na funkciju bubrega i izlučivanje viška mokraćne kiselina može uzrokovati giht
• druge bolesti, primjerice leukemija, koje uzrokuju povećanu produkciju mokraćne kiseline
• lijekovi- kemijske komponente koje smanjuju izlučivanje mokračne kiseline
Usvajanje zdravih navika
Sasvim je jasno da je giht bolest čijem razvoju uvelike pridonose neke životne navike, u najvećoj mjeri one prehrambene. Stoga se rizik od ove bolesti može maksimalno reducirati ukoliko se izvši nekoliko jednostavnih promjena životnog stila. One uključuju:
1. Gubitak suvišne tjelesne mase
2. Izbjegavanje alkohola
Alkoholna pića, posebice pivo, trebali bi se u potpunosti izbjegavati. Alkohol potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini, te i sam potiče organizam na stvaranje mokraćne kiseline. Iz navedenih razloga, za osobe koje imaju problemam sa gihtom, alkohol se smatra otrovom.
3. Izbjegavanje prejedanja, bogatih i mesnih obroka
4. Izbjegavanje namirnica bogatih purinima (jetra, bubrezi, sardine, kavijar, jaja, mesno i mesni ekstrakti)
5. Konzumiranje barem 6-8 čaša vode dnevno – voda pomaže bubrezima u lučenju suvišne mokraćne kiseline
6. Ograničena konzumacija gaziranih napitaka i napitaka koji sadrže kofein
Umjerenost u hrani i piću najbolje su rješenje za ublažavanje simptoma gihta.
Prehrambene smjernice
Masti i ulja
– Pri pripravljenju jela dnevno koristite 2 žlice hladno prešanog visokokvalitetnog biljnog ulja (suncokretovog, maslinovog, uljane repe…)
– Za potrebe pripravljanja jela ne koristite više od 2 žlice(10 g) grijanog ulja ili masnoća.
– Dnevno ne konzumirajte više od 2 žlice maslaca ili margarina.
– Izbjegavajte masne obroke u najvećoj mogućoj mjeri, ukoliko pak ne možete bez njih, ne konzumirajte ih više od 2 puta tjedno
Slatkiši
Možete konzumirati slatkiše u umjerenim količinama. Ipak, imajte na umu mnogi slatkiši sadrže «skrivene» masnoće, a ujedno utječu i na povećanje triglicerida.
Meso, jaja, riba
– Ne konzumirajte više od jednog serviranja (80 – 120g) krtog mesa dnevno, 2-4 puta tjedno
– Piletinu jedite bez kožice, kožica sadrži najviše purina.
– Izbjegavajte mesne prerađevine.
– Konzumirajte 1 –3 serviranja (100-120 g) ribe tjedno, prethodno uklonite kožicu.
– U potpunosti izbacite školjke i prerađenu ribu, bubrege, mozak te jetru.
– Ne konzumirajte više od 1-3 jaja tjedno.
Grahorice
Konzumirajte jedno serviranje tjedno
Mlijeko i mliječni proizvodi
Dnevno konzumirajte 2-3 serviranja mlijeka ili mliječnih proizvoda
Žitarice, proizvodi od žitarica, krumpiri
Dnevno konzumirajte barem 3 serviranja bogata ugljikohidratima, prednost dajte cjelovitim žitaricama i proizvodima od cjelovitih žitarica
Voće i povrće
Konzumirajte najmanje 2-3 serviranja voća i 3-4 serviranja povrća dnevno – prednost dajte svježim plodovima
Napitci
Unosite dosta tekućine (2-3 litre, odnosno 8-12 čaša). Neka to budu nezaslađeni, negazirani, bezalkoholni napitci
Alkoholna pića
Izbacite u potpunosti
Prehrambene smjernice kreirane su za «prosječnu» odraslu osobu, koja ima «uobičajene» potrebe za nutrijentima i energetskim unosom. Za osobe čije su potrebe povećane, smanjene, i sl., primjerice adolescente, sportaše, starije osobe, smjernice je potrebno redefinirati.

Lista namirnica
…s vrlo visokom razinom purina
Inćuni, mozak, bubrezi, sardine, jetra
…s visokom razinom purina
Slanina, govedina, kokošja juha, bakalar, patka, guska, leća, svinjetina, kunićevina, ovčetina, puretina, teletina
…s umjerenom razinom purina
Šparoge, cvjetača, piletina, meso rakova, šunka, haringe, grah, jastog, gljive, zobena kaša, oštrige, grašak, losos, špinat, tuna