Poštovanje, imao sam neke bolove u desnom dijelu stomaka krajem 2019, ispod desnog rebra, otišao sam na ultra zvuk abdomena gdje mi je rečeno da imam blago masnu jetru i dva polipa na žučnoj kesi. Malom regulacijom ishrane i povećanjem fizičke aktivnosti bolovi su prestali sve do kraja 2020, kad su krenuli ponovo neki stomačni problemi. Odmah da naglasim da to nisu bolovi da ne mogu da izdržim ili da ih osjećam uopće, uglavnom su to nelagodnosti u stomaku, diskomfort. Otišao sam kod gastroenoterologa, i rezultati ultrazvuka su bili isti kao prije godinu dana. Rijetko kad imam mučnine, baš rijetko, ponekad imam kiselinu, ništa jako, al desi se ponekad, nemam povraćanja, stolica je normalna, krvna slika je uredna osim jetre koja malo ispada iz parametra, nemam osjećaj sitosti nakon unosa malih količina hrane i imam veliku količinu vjetrova. Zanima me što može biti, najgora mi je panika koju mi stvara ovaj problem jer malo kad listam po internetu odmah me uspaniči. Hvala

Poštovani,

Preporučila bih Vam i da pratite simptome u ovisnosti o vrsti hrane koju konzumirate. Naime, postoje određene namirnice koje pogoršavaju tegbe te ih je potrebno izbjegavati.

Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su:

• • Pušenje
  • Pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića
  • Prekomjerna konzumacija kave (više od 6 šalica dnevno)
  • Neadekvatna prehrana (hrana bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita    prehrana)
  • Prekomjerna tjelesna masa
  • Izloženost akutnom i kroničnom stresu
  • Anksioznost, depresija i psihološki problemi
  • Upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni)
  • Prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti)
  • Infekcija s Helicobacter pylori (tada se najčešće ne radi o funkcionalnoj dispepsiji, već  su u podlozi tegoba ulkus, gastritis ili karcinom)

Prehrana za ublažavanje dispepsije

Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu, te nerijetko utječe na smanjenje troškova vezanih uz bolesti gestrointestinalnog sustava.

Kod liječenja dispepsije vrlo je važno promijeniti štetne životne i prehrambene navike, te kontrolirati i liječiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne suviše začinjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.

Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline što može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napitci koji sadrže kofein (kava, čaj, kola) pa i kava bez kofeina mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati – najbolje nakon jela.

Poznato je da određena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te stoga pogoduju refluksu. Stoga treba uzbjegavati: prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak, pa i njih treba izbjegavati. To su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar.

Osobe koje pate od GERB-a ne bi smjele lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. Stoga se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja 3 sata prije lijeganja.

Znanstvenim studijama utvrđena je povezanost unosa linolne kiseline i sposobnost cijeljenja mukozne sluznice želuca i duodenuma te smanjene učestalosti pojave ulkusa. Linolna kiselina glavni je izvor arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji imaju citoprotektivno djelovanje u duodenumu. Budući da su najbolji prehrambeni izvor linolne kiseline povrće, sjemenke i ulja od sjemenki, a posebice laneno sjeme, korisno je uvrstiti ove namirnice u prehranu.

Omega-3 masne kiseline također su pokazale zaštitno djelovanje, stoga u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice riba iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.

Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu i štite od štetnih bakterija i drugih patogenih mikroorganizama. Lactobacillus acidophilus (L. acidophilus) i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga što smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice proljeva izazvanih antibioticima.

U narodnoj medicini posebno mjesto zauzima primjena ljekovitog bilja u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava.  Najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka. U situacijama teže eradikacije H pylori koriste se ljekovite biljke poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa, pelina jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H.pylori.

Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vježbi istezanja ili meditacije.

Srdačan pozdrav!