Poštovani,
imam 44 godine. Jucer prijepodne javila mi se bol u prsistu, u području žličice, u vidu probadanja i pečenja, a bol se proširila i na leđa. Zbog straha od srčanog udara ujutro sam išla izvaditi visoko osjetljivi troponin I i nalaz je <5, a referentna vrijednost je <15,6. Da li sam sigurna što se tiče postojanja srčanog udara i općenito problema sa srcem? Prije 10-11 mjeseci sam radila EKG, UZV i ergometriju i bili su uredni, jedino što uvijek imam neke nespecifične st-t promjene i negativan T val u dIII odvodu za koju mi doktori vele da je uredan nalaz.. jedan doktor veli nije ljepotan, ali je uredan nalaz. Boli me i peče i danas, s time da danas jače u leđima. Dva dana sam sjedila na poslu bez dizanja, pa je to možda uzrokovalo ove probleme?Već sam nekoliko puta imala slične simptome, čak sam išla i na hitnu, ali je uvijek isključeno koronarno zbivanje? Imam li razloga za brigu? Može li bol biti od kralježnice ( iako imam problema s vratnom i lumbalnom, a ne torakalnom, ali se jako loše držim i općenito sam sva napeta? Hvala

Obzirom da uzrok vaših tegoba vjerojatno nije kardiološke prirode, uzrok bi možda mogao biti neki od funkcionalnih poremećaja probavnog sustava. Nakon detaljne anamneze, fizikalnog pregleda i analize prijašnje medicinske dokumentacije, po odluci liječnika na raspolaganju su vam: laboratorijska pretraga krvi, pregled stolice, ultrazvučni pregled abdomena, endoskopski pregled jednjaka, želuca i crijeva (pogotovo kod bolesnika s tegobama koje dugo traju ili se naglo pogoršavaju), rentgenska snimka abdomena, testovi za otkrivanje infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Ako su rezultati navedenih pretraga negativni, postavlja se dijagnoza funkcijske dispepsije. Funkcijska dispepsija označava nelagodu ili bol nakon obroka lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Pojam dispepsija se obično proširuje na simptome poput boli i nelagode u žličici, osjećaja rane sitosti, ponekad žgaravice, mučnine i štucavice. Dispepsija je najčešće funkcionalni poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava, što znači da je poremećena funkcija probavnih organa (točnije, poremećaj u funkciji mišićno-živčanog dijela probavnih organa), ali bez oštećenja koje bi bilo vidljivo tijekom endoskopskog pregleda ili analizom tkivnog uzorka. Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi i pogađa podjednako oba spola, s nešto većom učestalošću u muškaraca. Gastroezofagealna refluksna bolest ili GERB, patološko je stanje čijem nastanku prethodi vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove. Žgaravica, podrigivanje, nadutost, mučnina te bol u prsištu uz povremeno vraćanje želučanog sadržaja u usnu šupljini samo su neki od simptoma koji nastaju u sklopu ove bolesti.

Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su: pušenje, pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića, prekomjerna konzumacija kave (više od 6 šalica dnevno), neadekvatna prehrana (hrana bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana), prekomjerna tjelesna masa, izloženost akutnom i kroničnom stresu, anksioznost, depresija i psihološki problemi, upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti), infekcija s Helicobacter pylori (tada se najčešće ne radi o funkcionalnoj dispepsiji, već su u podlozi tegoba ulkus, gastritis ili karcinom). Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu zbog bolesti gastrointestinalnog sustava. Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline što može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napitci koji sadrže kofein (kava, čaj, kola) pa i kava bez kofeina mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati – najbolje nakon jela. Treba izbjegavati: prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak, pa i njih treba izbjegavati, kao što su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar. Lactobacillus acidophilus (L. acidophilus) i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga što smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice smanjuje proljev izazvan antibioticima. Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vježbi istezanja ili meditacije. Svako dobro!