Postovani,

Na lijevom oku mi je otkrivena nakupina pigmenta na mreznjaci u samo jednom kvadrantu, gornjem nazalnom. Ukapirao sam kasnije da u tom dijelu oko skoro uopste ne vidi.
Interesuje me da li tako nesto moze biti urodjeno jer je samo na lijevom oku? I ako ne moze biti urodjeno da li to moze ostati na tom nivou da se dalje ne siri? Mlad sam covijek, imam 35 godina

Hvala

Vaše pitanje nije sasvim jasno, pa ću iznijeti dvije od mogućih pretpostavki.

Pigmentacija ispod mrežnice može biti dobroćudne prirode, nalik na madež. Iako je većina madeža bezopasna, potrebno ih je redovito kontrolirati, jer se mogu razviti u očni melanom, odnosno rak oka. Madež gotovo nikad ne izaziva nikakvu vrstu simptoma. Vrlo rijetko madež na žilnici može propuštati tekućinu ili biti povezan s rastom abnormalnih krvnih žila. Navedeni proces može dovesti do odvajanja mrežnice, gubitka vida i blještanja. Dakle, ukoliko primijetite pigmentaciju na oku koja je nalik madežu, potrebno je napraviti oftalmološki pregled kako bi se utvrdilo radi li se o nevusu. Ukoliko se navedeno potvrdi, potrebno je slijediti upute oftalmologa, te redovito izvršavati kontrole

Pigmentacija može upućivati i na poremećaj koji nazivamo pigmentni retinitis. Radi se o  sporo napredujućoj obostranoj degeneraciji mrežnice i pigmentiranog epitela žilnice. Bolest je genskog porijekla i nije potpuno razjašnjeno. Učinkovitog liječenja nema. Zahvaćeni su štapići mrežnice, izazivajući oslabljen vid u tami, koji se može očitovati u ranom djetinjstvu. Prstenasti skotom na sredini periferije (koji se otkriva pregledom vidnog polja) se postupno širi, tako da je na kraju oslabljen središnji vid. Najupadljivi nalaz na fundoskopiji je tamna pigmentacija u obliku koštanih gredica u području ekvatora mrežnice. Mrežnične se arterije doimaju suženima, a u području makule može doći do cističnog edema (otekline). Žuta pjega ili makula je središnji dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. Druga očitovanja mogu uključivati degenerativna zamućenja staklovine, kataraktu i kratkovidnost. Može postojati popratni prirođeni gubitak sluha. Pri postavljanju dijagnoze mogu pomoći posebne pretrage (npr. prilagodba na tamu, elektroretinografija). Moraju se isključiti druge retinopatije koje mogu oponašati pigmentni retinitis (npr. one povezane sa sifilisom, rubeolom te toksičnošću fenotiazina ili klorokina). Prema potrebi treba pregledati i članove obitelji kako bi se utvrdio način nasljeđivanja. Obitelji s nasljednim sindromom u anamnezi mogu poželjeti genetičko savjetovanje i pretragu ostalih članova obitelji. Ne postoji liječenje kojim se usporava tijek degeneracije mrežnice. Gubitak vida je u pravilu polagan, ali neumitan. Sa sve većim zahvaćanjem makule vid slabi i napokon se razvija prava sljepoća.

Dakle, ukoliko vam je dijagnosticiran pigmentni retinitis, radi se o bolesti genskog porijekla, sporo napredujućoj, za koju učinkovitog liječenja nema. S druge strane, madež je nakupina stanica melanocita koja je najčešće prisutna već kod rođenja ili se formira tijekom ranije faze života i ne izaziva nikakve simptome. Budite pod kontrolom iskusnog oftalmologa kako biste u slučaju potrebe poduzeli sve raspoložive mjere. Svako dobro!