Štitnjača

Poštovani,

bila sam na ultrazvuku štitnjače. Nalaz je sljedeći:

Prikazala su se oba režnja i istmus štitnjače nižih amplituda i blaže nehomogena rasporeda odjeka, uredne vaskularizacije. Desni režanj je veličine oko 58x13x17 mm, lijevi 52x11x16 mm, a istmus je debljine 2 mm. U desnom režnju u polovima i uz stražnju konturu vidi se više cista, a najveća u donjoj trećini posteriorno mjeri do 5×3 mm. U lijevom režnju također se vidi po koja cista veličine do 2 mm. Čvorovi se ne izdvajaju.

Mišljenje: diskretne promjene parenhima štitne žlijezde uz ciste prvenstveno granično uvećanog desnog režnja. Kontrolni UTZ štitnjače planirati za 1,5 – 2 godine.

Doktorica kaže da se takve ciste znaju povući same od sebe pa da dođem za otprilike oko dvije godine opet na ultrazvuk. Možete li mi malo protumačiti nalaz? Bi li možda neki čajevi pomogli da se smanje ciste ili možda nešto drugo osim čajeva? Što se nalaza krvi tiče, oni su sljedeći:

12.11.2018.
TSH 7,44 H (0.27 – 4.2)

26.11.2018.
T3 2.01 (1.3 – 3.1)
fT4 15.4 (12.0 22.0)
TSH 3.23 (0.27 – 4.2)
ATPO 10.67 ( 0 – 34)
ATG < 10.00 (0- 115 - zašto je ovako nisko?) 24.5.2019. T3 2.22 (1.3 – 3.1) fT4 17.1 (12.0 – 22.0) TSH 5.34 H (0.27 – 4.2) 28.11.2019. TSH 4.90 H (0.27 – 4.2) Hvala.

5.2.2020

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovana, 

slažem se s mišljenjem Vaše liječnice da nalaz cista ne upućuje na ništa neobično, obzirom da je građa štitnjače takva i podložna hormonskom utjecaju te se stoga mogu u tom smislu naći određena odstupanja u ultrazvučnom prikazu tkiva štitnjače. Što se tiče kontrolnih nalaza, nastavite i dalje kontrolirati laboratorijski nalaz hormona štitnjače svakih 6 mjeseci, a UZV možda svake godine, što će vjerojatno smanjiti Vašu brigu oko izgleda i broja nađenih cističnih promjena.

Na zdravlje štitnjače možete utjecati i usvajanjem određenih prehrambenih i životnih navika. Prehrana bi trebala biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Namirnice koje su korisne za funkciju štitnjače: mrkva, špinat, šparoge, marelice, avokado, banana, suncokretove sjemenke, cjelovite žitarice, maslinovo ulje i riblje ulje. Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti, zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, lanene sjemenke, slatki krumpir, kikiriki, proizvodi od soje. Ograničite unos ovih namirnica na 2-3 puta tjedno, no ne trebate ih u potpunosti izbaciti. Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, Coca-Cola, neki čajevi); izbjegavajte stimulanse kao što su pušenje i alkohol jer oni također utječu na funkciju štitnjače. Prehrana bogata vlaknima (cca. 30g/dan) poboljšava probavu i povećava sitost. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice. Slabi rad štitnjače direktno utječe na metabolizam te je neophodan unos vode. Najmanje 8-12 čaša vode na dan potrebno je za povećanje metaboličkih procesa. Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju hipotireoze. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita fizička aktivnost. Budite redovito aktivni jer fizička aktivnost posebno je važna ako patite od hipotireoze. Ona je neophodna za ubrzavanje metabolizma i povećanje aktivnosti štitnjače. Dovoljno je 30-45 minuta dnevne tjelovježbe.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Stres i bol u prsima – što mi je činiti?

Dijetoterapija

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Psorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Poznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Umor

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]