Dijagnosticirana mi je kronična HBV infekcija, uzimam terapiju. Liječnik predlaže pauzu od terapije, no što ta pauza znači?

Postovani,

Od 2016 godine sam na terapiji Tenofovirom, jer mi je te iste godine dijagnosticirana kronicna HBV infekcija.

Nalazi iz 2016 god.
Hbs antigen ( pozitivan ).
Hbs antitijela ( pozitivan ).
Anti-Hbc Igm ( negativan ).

Terapiju uzimam redovno. Od 2016 godine do 2022 godine imao sam jedan kratak prekid uzimanja terapije, na sto je moj organizam poprilicno burno reagirao ( ALT 520 ). Sa terapijom sam nastavio nedugo nakon kad su uradjeni virusni markeri i HBV/DNA koji su pokazali da je bolest bez terapije aktivna. Od tada do danas krvna slika pa i sam ALT je puno bolji, s tim da mi je trebalo barem 5 mjeseci da ga dovedem blizu normanih referentnih vrijednosti.
Ono sto me buni su nalazi radjeni kroz svibanj 2022 god, naime HBsAg je negativan, Anti-HBs je negativan i Anti-HBc pozitivan. Naravno HBV/DNA nije utvrdjena. Napominjem da uzimam redovbo svoju terapiju kako sam naveo.
Lijecnik mi sugerira prekid/pauzu terapije kroz rujan ove godine, sto me jako veseli.
No sto prekid terapije znaci?
Jel moguce da smo tu istu bolest “uspavali”, i da se prekidom terapije nece sve vratiti na staro. Zbunjen.
Hvala.

21.7.2022

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani!

U svrhu mogućeg odgovora na vaše pitanje, sa stranica Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” izdvojit ću sljedeće:

Cilj liječenja kroničnog virusnog hepatitisa je zaustavljanje replikacije virusa i smanjenje upalne aktivnosti bolesti, čime se bitno smanjuje rizik za razvoj fibroze, ciroze i hepatocelularnog karcinoma (HCC). Terapija također poboljšava kvalitetu života bolesnika. HBsAg negativizacija događa se rijetko, u 1-2% slučajeva (kod HBeAg negativnih) do 10% (kod HBeAg pozitivnih) kroz 5 godina liječenja te obično predstavlja funkcionalno izlječenje, te se u takvom slučaju terapija prekida. U svim ostalim slučajevima terapija je obično trajna.

Terapija nukeoz(t)idnim analozima je većinom trajna ili do negativizacije HBsAg. Kod HBeAg pozitivnih, koji postanu u tijeku terapije anti HBe negativni, terapija se daje još 12 mjeseci od toga događaja, a pacijent se i dalje prati u vezi aktivnosti bolesti.

Također, terapija se daje sve dok postoji dobar odgovor ili do pojave rezistencije na određeni lijek kada se on mijenja. Terapija je trajna u svih bolesnika s HBV cirozom.

Dobar odgovor na terapiju kod primjene nukleozidnih analoga definiran je sljedećim kriterijima:

  • virološki odgovor – negativan HBV DNA PCR (6 do 12 mjeseci od započinjanja terapije)
  • biokemijski – ALT u granicama normale
  • patohistološki – poboljšanje HAI indeksa za 2 boda bez pogoršanja fibroze u odnosu na stanje prije terapije.

Prekid terapije ponekad može uzrokovati tešku egzacerbaciju hepatitisa pa je kontraindiciran u bolesnika s cirozom. U nekih HBeAg negativnih bolesnika s niskom aktivnosti bolesti, koji su na terapiji preko 3 godine uz dobru supresiju viremije, može se prekinuti terapiju, ali i pomno pratiti moguću reaktivaciju bolesti u idućih 6 mjeseci i kasnije. U tom periodu potrebno je svakih 1 do 2 mj monitorirati HBV DNA i ALT. Terapija se ponovno započinje u reaktivaciji bolesti. Kod blažih oblika reaktivacije moguće je pričekati spontani ishod i eventualni gubitak HBsAg.

Cjelokupne smjernice za liječenje kroničnog hepatitisa B  možete naći na sljedećem linku:

https://bfm.hr/wp-content/uploads/2020/05/Smjernice-hep-B-final_web.pdf

Predlažem da slijedite savjete svog liječnika a ukoliko imate bilo kakvih dilema potražite dodatne konzultacije kod specijalista infektologa.

Svako dobro!

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

Obiteljska medicina

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?