Hiperurikemija

Pozdrav,

Imam 50 god i pri redovnoj kontroli krvi nivo mokraćne kiseline mi je bio 455, nakon 15 dana sam ponovio nalaz i tada je bio 477. Doktor mi je prepisao tablete Alopurinol 100mg i to pijem jednu dnevno. Ne bole me zglobovi. Visok sam 183 a težina 76 kg, nisam gojazan, alkohol skoro i da ne pijem veoma rijetko i to vrlo malu količinu, kafa jedna ili dvije dnevno, ne pušim i ne pretjerujem u nekoj nezdravoj hrani. Mene zanima kako da otkrijem uzrok ovog povećanja jer sa ovim tabletama neću ništa postići jer to je samo prevencija da ne dobijem giht. Dali je moguće naći uzrok tome i to liječiti.
Hvala u napred.

19.2.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Mokraćna kiselina je nusprodukt razgradnje purina (organski spojevi koji se u većoj ili manjoj mjeri nalaze u namirnicama koje konzumiramo) ili otpadnih produkata tijela. Normalno, mokraćna kiselina se razgrađuje u krvi i izlučuje iz organizma urinom. Kada tijelo povećava proizvodnju mokraćne kiseline ili ako bubrezi ne izlučuju dovoljno mokraćne kiseline iz tijela, njena koncentracija u krvi se povećava. To stanje se zove hiperuricemija. Hiperuricemija nije bolest i može postojati bez simptoma. Ipak, ako se stvore kristali mokraćne kiseline kao rezultat hiperuricemije, može se razviti giht. Giht je jedan od nekoliko tipova artritisa kojem je poznat uzrok. Nije jasno zašto samo neke hiperuricemične osobe obole od gihta.

Najčešći uzrok hiperuricemije je smanjeno izlučivanje preko bubrega. Stanje može biti nasljedno, a javlja se i pri dugotrajnom uzimanju diuretika te uz bolesti koje smanjuju bubrežnu filtraciju. Etanol povećava razgradnju purina u jetri i potiče stvaranje mliječne kiseline, koja ometa izlučivanje urata putem bubrega. Povećano stvaranje urata može biti posljedica ubrzanog metabolizma kod nekih bolesti. Javlja se i kao primarno nasljedni poremećaj. Uzrok je većinom nepoznat, ali se rijetki slučajevi pripisuju enzimskim abnormalnostima, npr. manjak hipoksantin–guanin fosoribozil transferaze ili hiperaktivnost fosforibozilpirofosfat sintetaze. Veći unos namirnica bogatih purinima (npr. jetra, bubrezi; sardele) pridonosi hiperuricemiji, ali striktna dijeta s malo purina snižava razinu urata u plazmi za svega 60 μmol/L (1 mg/dl).

Urati su soli mokraćne kiseline koji se kao igličasti kristali talože tkiva bez žila (npr. hrskavica), u slabo prokrvljena tkiva (npr. tetive, tetivne ovojnice, ligamenti, burze) i oko hladnijih, distalnih zglobova i tkiva (npr. uške). Pri dugotrajnoj, teškoj hiperuricemiji, uratni se kristali ulažu i u veće središnje zglobove i u parenhimne organe, npr. bubrege. Akutni napad gihta zna se javiti nakon medicinskog stresa (npr. infekcija, žilna okluzija, trauma, kirurški zahvat), napora, emocionalnog stresa, uzimanja nekih lijekova ili uživanja hrane bogate purinima. Kronični uratni artritis (ulozi) izaziva bolove, stvara defomitete i ograničava zglobne pokrete. Otprilike gihtičara stvara urinarne kamence mokraćne kiseline ili kalcij oksalata, koji se kompliciraju opstrukcijama ili infekcijama sa sekundarnim bubrežnim oštećenjem. Neliječena progresivna disfunkcija bubrega uz često prateću hipertenziju, a rjeđe i druge uzroke nefropatije, dodatno pogoršava izlučivanje urata i ubrzava odlaganje kristala u tkivima. Tofi u i oko zglobova smanjuju pokretnost i uzrokuju deformitete u smislu kroničnog uričnog artritisa.

Alopurinol, inhibitor sinteze urata, najčešće je propisivan hipouricemik. Posebno je koristan bolesnicima koji stalno stvaraju i izlučuju kamence mokraćne kiseline ili kalcij oksalata, odnosno onima s uznapredovalim oštećenjem bubrega. Ljudima koji imaju visoke vrijednosti mokraćne kiseline u krvi, ali nemaju simptome gihta ponekad se daju lijekovi kako bi se ta vrijednost snizila. Međutim, zbog mogućeg štetnog učinka lijekova njihovo uzimanje vjerojatno nije opravdano osim kad su vrijednosti mokraćne kiseline u urinu vrlo velike. U takvih ljudi liječenje alopurinolom može spriječiti pojavu bubrežnih kamenaca.

Rana dijagnoza i primjereno liječenje omogućavaju bolesnicima normalan život. Mnogim bolesnicima s uznapredovalom bolešću tofi se mogu otopiti, funkcija zglobova popraviti i bubrežno oštećenje zaustaviti. Giht je obično teži ako se javi prije 30. godine. Glavni uzrok smrti je zatajenje bubrega. Treba liječiti i prateću hipertenziju, hiperlipidemiju te pretilost. Većina ljudi koji pate od gihta u današnje vrijeme su umjereni ljudi i imaju genetičku sklonost gihtu ili preduvjete zbog mnoštva drugih razloga. Vaš liječnik može predložiti dodatne testove kako bi točnije odredio uzrok povišene koncentracije urata u krvi. Svako dobro!

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika